Digitalizacija, robotizacija i umjetna inteligencija radikalno će promijeniti (a u nekim industrijama već i jesu) tržište rada tijekom sljedećih godina. Zaposlenici, ako žele ostati konkurentni, morat će se konstantno educirati i prilagođavati se promjenama na tržištu, a mnogi će bez posla ostati upravo zahvaljujući robotima i digitalizaciji.
Godinama slušamo različite brojke o tome koliko će roboti ukrasti poslova ljudima diljem svijeta, a zahvaljujući analizi koje su proveli McKinsey & Company u suradnji s McKinsey Global Instituteom pod naslovom Budućnost rada u Hrvatskoj – Preobrazba hrvatske radne snage u dobu automatizacije i digitalizacije, saznali smo što možemo očekivati i na hrvatskom tržištu.
Istraživanje koje su proveli ispituje utjecaj automatizacije, umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija na razne sektore, zanimanja i poslove te njihov utjecaj na kombinaciju vještina koje bi hrvatski zaposlenici trebali imati do 2030. godine.
Dva su najvažnija zaključka tog istraživanja. Prvo je da će zbog automatizacije, ali i trendova koje je potakla pandemija, nestati oko 340 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj, no očekuje se kako će ta radna mjesta biti nadomještena gotovo istim brojem novih radnih mjesta u novim zanimanjima i rastućim industrijama. Drugi važan zaključak je da će do 2030. godine gotovo 140 tisuća radnika u Lijepoj Našoj trebati promijeniti svoje zanimanje, ako žele ostati konkurentni na tržištu rada.
Zanimanja koja će se moći najlakše automatizirati su ona koja zahtijevaju fizičku aktivnost, kao i vještine prikupljanja i obrade podataka te će upravo takvi poslovi doživjeti najveći pad potražnje u udjelu zaposlenih do kraja ovog desetljeća pa bi i dobar dio zaposlenika u tim industrijama najvjerojatnije mogao promijeniti svoj posao u budućnosti.
Kad se potencijalna brzina automatizacije pogleda iz perspektive trendova koje je potakla pandemija bolesti COVID-19, Hrvatska će do 2030. godine ostvariti stopu usvajanja automatizacije od oko 22 posto, odnosno aktivnosti na koje se trenutno troši oko 22 posto ukupnog broja radnih sati zaposlenih u Hrvatskoj bit će automatizirane do kraja desetljeća. Usvajanje automatizacije varirat će od sektora do sektora – proizvodnja, veleprodaja, poslovne funkcije koje služe kao potpora administraciji te državna uprava – bit će područja s najvišom stopom usvajanja automatizacije.
Ostvarenje punog ekonomskog potencijala koji donosi automatizacija i digitalizacija, ali i zadržavanje postojeće razine zaposlenosti zahtijevat će suradnju svih dionika kako bi našli načine kojima će radnoj snazi u Hrvatskoj omogućiti preobrazbu i usvajanje vještina koje će se tražiti u budućnosti.
To se neće dogoditi samo od sebe – sve privatne organizacije, javne institucije i obrazovne ustanove morati će zajedno raditi tijekom razdoblja tranzicije kako bi se navedeni potencijal ostvario, kazao je Tomislav Brezinščak, direktor McKinsey & Company Adriatic.
Ubrzana digitalizacija može biti najvažniji novi pokretač rasta. Hrvatsko digitalno gospodarstvo, koje obuhvaća sve digitalne aktivnosti u svim gospodarskim sektorima, sada čini približno pet posto BDP-a, što je jednakovrijedno iznosu od 2,4 milijarde eura. Do 2025. godine digitalizirano gospodarstvo u Hrvatskoj može doseći 11 posto BDP-a, što znači da će doprinijeti vrijednosti ukupnog gospodarstva s 8,3 milijarde eura.
