Domaća tvrtka razvija softver koji koristi umjetnu inteligenciju kako bi doveo humanitarnu pomoć tamo gdje je najpotrebnija

Prirodne katastrofe poput potresa, poplava ili pak uragana često se pretvaraju u humanitarne katastrofe, jer je u takvim situacijama izuzetno teško dovesti humanitarnu pomoć tamo gdje je najpotrebnija - u samo srce katastrofe. 

tri vijesti o kojima se priča Upozorenje iz DHMZ-a Dijelove Hrvatske u subotu će zahvatiti termobarička dolina: Evo o čemu se radi Više prijava "Žena mi se uplašila": Što se to sinoć pojavilo na nebu iznad Bjelovara? Što može poći po zlu? Radikalan zakon stupio na snagu: Ako želite gledati pornografiju, snimite selfie ili pokažite osobne dokumente

Možda je najbolji primjer bio upravo nedavni potres u Petrinji i Sisku gdje su ljudi imali potrebu pomoći, ali nisu znali točno kome ni gdje. 

No, tu pomoći može tehnologija. Točnije kombinacija bespliotnih letjelica i softvera koji koristi umjetnu inteligenciju. Upravo su takvu kombinaciju napravili Institut za primijenjenu ekologiju Oikon i vodeći njemački institut za industrijsku matematiku – Fraunhofer ITWM i razvili softver koji bi mogao pomoći u dovođenju humanitarne pomoći brže i tamo gdje je najpotrebnija.

Kako pojašnjavaju, u slučaju katastrofe, za procjenu štete i broja pogođenih ljudi najčešće se koriste sateliteske snimke koje nije lako ni brzo prikupiti.  Za određivanje teško pogođenih područja koja zahtijevaju neposrednu pomoć i pronalaske mogućih putova spašavanja, potrebne su brze metode in-situ snimanja. Pomoć može biti poslana u slabo naseljena područja, dok na drugim područjima ljudi uzalud čekaju pomoć koja im može spasiti živote. Neke humanitarne organizacije, poput Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda (WFP), stoga koriste bespilotne letjelice za snimanje kriznog područja iz zraka. Prvi timovi na lokaciji potom pregledavaju stotine fotografija i spajaju ih kako bi stvorili cjelokupnu sliku. To traje satima, pa se gubi dragocjeno vrijeme prije nego što spasilački timovi s opremom i zalihama stignu na odredište.

Oikon i Fraunhofer ITWM zajednički razvijaju softver za obradu snimaka iz zraka pomoću računalnog vida i GIS algoritama koji znanstvenicima pomažu u ubrzavanju procjena snimaka dronom.

Razvijamo softver koji koristi umjetnu inteligenciju za automatsku procjenu snimaka dronom u stvarnom vremenu. Zove se EDDA (Učinkovita humanitarna pomoć putem inteligentne analize slike). Budući da će raditi bez internetske veze i na standardnim prijenosnim računalima, aplikacija će raditi i u devastiranim područjima bez infrastrukture, objašnjava Markus Rauhut, voditelj Odjela za obradu slika u institutu Fraunhofer ITWM.

Kako pojašnjavaju iz Oikona, potpuno automatizirana analiza sastoji se od algoritama za obradu slike i GIS transformacija u kombinaciji s dva modela dubokog učenja, modelom segmentacije građevine i modelom klasifikacije oštećenja građevine. Ovi se modeli trenutačno poboljšavaju i integriraju u softver koji je brz i jednostavan za korištenje. Kako bi se to postiglo, softversko rješenje EDDA koristi prethodnu obradu slike, naknadnu obradu GIS-a i vizualizaciju podataka.

Ističu kako je ono što EDDA softver čini jedinstvenim, način na koji se obučeni modeli mogu ugraditi. Definiranjem minimalnog primjera rada i potrebnih inputa, model se može pokrenuti kroz aplikaciju na pregledniku, a rezultati vizualizirati u geografskom okruženju, pri čemu je većina koraka naknadne obrade već implementirana, učinkovito karakterizirajući aplikaciju kao modularnu.

Cilj projekta EDDA je razviti jednostavan i lagan sustav za dobivanje vrijednih informacija s pogođenih područja za planiranje logistike. Ideja je koristiti bespilotne letjelice za snimanje područja katastrofe i korištenje snimaka za izradu ortofoto podloga kao ulaznih podataka za EDDA aplikaciju, koja zatim otkriva uništenu infrastrukturu i daje procjenu o tome koliko je ljudi u opasnosti, određuje područja visokog rizika na temelju materijalne štete i prikazuje ih na karti. To je spasilačkim i humanitarnim ekipama vrlo korisno za odabir prioritetnih područja i planiranje logistike, objašnjava Branimir Radun, voditelj Zavoda za upravljanje prirodnim resursima u Oikonu.

Fraunhoferov tim analizira i prilagođava algoritme za obradu slike, dok je Oikonov tim razvio aplikaciju koja te algoritme pokreće, a u svim je fazama i testiranjima sudjelovao i WFO.

Prototip je spreman i u fazi je testiranja. Trenutačno pruža pouzdane informacije o stanju građevina na području prirodne katastrofe, a budući razvoj usmjeren je na proširenje analize na druge elemente infrastrukture kao što su ceste i mostovi. Očekuje se da će softver biti spreman za korištenje do kraja ove godine, ističu iz Oikona te naglašavaju kako projekt EDDA podržava Zaklada Fraunhofer te on nije komercijalne prirode. Softver će biti doniran WFO-u i nekoliko drugih timova za hitne slučajeve i humanitarnim organizacijama diljem svijeta.