Već sada je jasno kako ćemo u budućnosti sve češće koristiti umjetnu inteligenciju, no isto je tako jasno kako se AI, u krivim rukama, odnosno ako se koristi na pogrešan način, može pretvoriti u opasan alat. Zato je važno donijeti pravila i zakone koji bi to trebali spriječiti, ali u isto vrijeme s kojima se ne smije ograničiti njen razvoj i inovacije koje nam AI može donijeti.
O regulativi AI raspravlja se i u Europskom parlamentu, a uoči glasovanja o zakonodavnom izvješću o umjetnoj inteligenciji hrvatski zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol ukazao je na važnost donošenja prvog europskog zakona o umjetnoj inteligenciji, njene benefite, ali i na opasnosti, pogotovo ugrozu privatnosti pojedinca.
Kao glavne benefite izdvojio je raniju dijagnostiku zloćudnih bolesti, bolje upravljanje prometom i racionalnije korištenje energentima, a naglasio je i kako se mora dopustiti i korištenje AI-a u svrhu sprječavanja terorizma: Zato uporabu sustava biometrijske identifikacije, odnosno prepoznavanja lica u stvarnom vremenu na javnim mjestima moramo omogućiti za potrebe sprječavanja terorističkih napada, ali i ciljane potrage za nestalim osobama.
Sokol kaže kako se s prvim europskom zakonom o AI treba voditi računa da se stupnjevanjem rizika spriječi njena zlouporaba na štetu građana, a pogotovo je naglasio zabranu koncepta društvenog vrednovanja kojim se pomoći algoritama nekontrolirano može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju.
Da bismo Europsku uniju učinili globalno konkurentnom, moramo stvoriti poticajno okruženje za razvoj umjetne inteligencije. Stoga pozdravljam europski pristup umjetnoj inteligenciji temeljen na stupnjevanju rizika, ali onaj koji će nam omogućiti da njezinom primjenom živote građana učinimo sigurnijim, komentirao je Sokol.
