Hrvatski znanstvenik s njemačkom adresom, dr. Berislav Bošnjak bio je na čelu tima znanstvenika koji su proučavali je li moguće kombinirati dva različita cjepiva protiv COVID-19 te kakve su posljedice odnono reakcije primatelja na primitak takve kombinacije cjepiva.
Njihova studija objavljena je u prestižnom časopisu Nature, a poslužila je i kao temelj za preporuku njemačkom Stalnom povjerenstvu za cijepljenje, zbog čega je sad u Njemačkoj preporučeno da osobe koje su u prvoj dozi dobile cjepivo AstraZenece, u drugoj prime cjepivo Pfizera.
Zamolili smo dr. Bošnjaka da za čitatelje Zima pojasni o čemu je točno riječ te što ti zaključci mogu značiti u kontekstu sve većeg širenja delta-varijante koronavirusa.
Možete li našim čitateljima pojasniti točno o čemu se radi - pokazali ste da su osobe koje su primile u prvoj dozi cjepivo AstraZeneca, a u drugoj dozi Pfizer/BioNTech, imale dobar imunološki odgovor, čime ste dokazali da je moguće miješati cjepiva. Zašto ste uopće išli provjeravati takvu kombinaciju cjepiva?
Točno, u našem smo radu dokazali da osobe cijepljenje prvom dozom AstraZenece mogu uspješno biti cijepljene drugom dozom Pfizer/BioNTech.
Početkom trećeg mjeseca pojavili su se izvještaji da AstraZenecino cjepivo može uzrokovati nespecifične tromboze i poremećaje zgušnjavanja krvi. Zbog toga su neke zemlje, uključujući Njemačku, zaustavile cijepljenje s tim cjepivom za osobe mlađe od 60 godina ili izdale preporuku da se svi koji su primili prvu dozu AstraZenece izaberu drugo cjepivo za drugu dozu, iako u tome trenutku nisu postojali nikakvi podaci o tome funkcionira li kombinacija cjepiva uopće. Stoga su pokrenute broje studije, među kojima je bila i naša, o učinkovitosti takvog mješovitog cijepljenja.
Što to točno znači za one koji su cijepljeni s obje doze AstraZenecinog odnosno Pfizerovog cjepiva? A što za one koji su dobili samo jednu dozu?
Kao prvo, treba se jasno napomenuti da su svi koji su primili samo jednu dozu cjepiva (neovisno AstraZenica ili Pfizer/BioNTech) jako slabo zaštićeni od infekcije sa SARS-CoV-2. Tek primanje obije doze cjepiva inducira značajnije višu razinu zaštite i zato se tek nakon primitka druge doze cjepiva može smatrati da je osoba zaštićena od virusa. Važno je napomenuti da oba cjepiva (AstraZenica kao i Pfizer/BioNTech) štite od infekcije. Naše je istraživanje, kao i rezultati nekih drugih studija, ukazuju da Pfizer/BioNTech cjepivo inducira višu razinu imunološkog odgovora koja štiti protiv svih trenutno poznatih SARS-CoV-2 varijanti koje uzrokuju zabrinutost (engl. "variant of concern"). No, treba napomenuti da je zbog interindividualnih razlika teško uspoređivati različita cjepiva i takve bi studije trebale uključivati značajno veći broj ispitanika.
Kakav je Vaš stav, s obzirom na rezultate istraživanja, oko treće doze cjepiva? Treba li ju primjenjivati? Ako da, kakvo odnosno koje bi cjepivo trebalo koristiti?
Našim istraživanjem dokazali smo postojanje imunološkog odgovora protiv SARS-CoV-2 virusa u cijepljenih ispitanika. Za sada još nije jasno koliko dugo imunološki odgovor uzrokovan cijepljenjem dugo traje. O tome će uglavnom ovisiti da li će se trebati primijeniti treća doza cjepiva ili ne. Podaci od osoba koje su preboljele COVID-19 pokazuju da iako količina protutijela u krvi opada s vremenom, memorijske stanice ostaju u koštanoj srži i mogu se lako ponovno re-aktivirati. Potrebno je vidjeti je li ista saznanja vrijede i kod cijepljenih ljudi. Stoga mi nastavljamo naša istraživanja i pratiti ćemo odgovor u ispitanicima nakon dužeg vremenskog razdoblja. Ti novi rezultati dati će odgovor na pitanje hoće li krajem ove ili početkom iduće godine biti potrebno primiti treću dozu cjepiva. Kojeg? Za pretpostaviti je da će u tom slučaju odabir biti na Pfizer/BioNTech cjepivu, iako je potrebno napomenuti da novi rezultati iz Ujedinjenog Kraljevstva ukazuju da treća doza AstraZeneca cjepiva značajno podiže imunitet.
U Njemačkoj je, nakon Vašeg istraživanja, preporuka da se osobe koje su dobile u prvoj dozi AstraZenecino cjepivo, u drugoj dozi cijepe Pfizerovim. Mislite li da će se istim primjerom povesti i druge države?
Koliko znam, i neke su države (na primjer Kanada) također promijenile preporuke i preporučuju izbor Pfizer/BioNTech cjepiva za drugu dozu.
Zašto su, prema Vašem mišljenju, građani tako skeptični prema cijepljenju protiv COVID-19? Iako cjepiva ima dovoljno, interes za cijepljenje (barem u Hrvatskoj) opada. Kako ih potaknuti na cijepljenje?
Ovo je nažalost vrlo teško i bolno pitanje na koje nema jednostavnog odgovora. Naravno da pratim stanje u Hrvatskoj i moram priznati da je odaziv na cijepljenje ispod očekivanja. No, i u drugim državama, pa i Njemačkoj, interes za cijepljenje protiv SARS-CoV-2 opada i postoji određeni dio populacije koji je jako skeptičan prema njemu. Dio razloga je možda u tome što se ljudi uvijek boje novih, nepoznatih stvari (recimo nove vrste cjepiva koje su razvile Moderna i Pfizer/BioNTech). No, otpor protiv cijepljenja raste i za druge uzročnike bolesti, te su se neke bolesti ponovno pojavile, iako su se gotovo smatrale iskorijenjenima (npr. zaušnjaci ili ospice). Kao pomoći? Nadam se da bi se edukacijom, jasnim prikazima što cijepljenje radi i kako radi moglo doprijeti do skeptičnih ljudi. Vjerujem da su ljudi u načelu razumni i da mogu prepoznati jasno prezentirane argumente koji pokazuju prednosti cijepljenja. Nažalost, čini se da to nije uvijek tako i trebati će naći načina kako doprijeti do svih, jer jedino kada je dovoljni broj ljudi cijepljen (a čini se da će taj broj biti jako visok, čak oko 90% globalne (!) populacije) moći ćemo zaustaviti ovu pandemiju.
S dr. Bošnjakom, na studiji je radio i dr. Ivan Odak, kojeg smo pitali znači li pojava novih varijanti, da ćemo se u budućnosti morati dodatno cijepiti i treći put.
Teško je reći sa sigurnošću u ovom trenutku hoćemo li se morati cijepiti i treći put. To ponajviše ovisi u kakvom ćemo epidemiološkom stanju biti na kraju ljeta te hoćemo li se susresti sa nekom novom varijantom virusa protiv koje trenutna cjepiva neće biti djelotvorna. Npr. naši trenutni (još neobjavljeni) rezultati da trenutna kombinacija Astra-Zenece i BioNTecha inducira puno neutralizirajućih protutijela protiv delta-varijante (što nije baš slučaj sa gama-varijantom protiv koje sva cjepiva imaju slabiju zaštitu).
Moja pretpostavka je da će u najmanju ruku ranjive skupine (stariji, imunokompromitirani itd.) vjerojatno trebati primiti i treću dozu u dogledno vrijeme. Malo je nezahvalno prognozirati koje bi cjepivo trebalo primiti jer sva daju određenu dozu zaštite. Međutim, dosad istraživanja ipak ukazuju da se Biontech/Pfizer cjepivo pokazalo kao najdjelotvornije.
Samo za kraj osobni osvrt: ako se ovaj (ili bilo koji drugi) virus protiv kojeg nemamo zaštitu pusti da se nekontrolirano širi, konstantno se povećava šansa da će se razviti varijanta protiv koje trenutna cjepiva neće biti djelotvorna. Ako se građani ne cijepe u dovoljnom broju (predviđa se trenutno bar 80%) bojim se da je samo pitanje vremena kada će iskrsnuti nova varijanta protiv koje cjepiva nece uopće štititi. I onda smo opet na početku, istaknuo je za Zimo dr. Odak.
