Dok čekaju euro, hrvatski poduzetnici uvode plaćanje kriptovalutama

Uveesti plaćanje kritptovalutom kao što je Bitcoin i nije tako komplicirano kako se na prvi pogled čini.

Martina Čizmić | 07.11.2017. / 07:34

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Dok se u hrvatskoj javnosti raspravlja o tome treba li kunu zamijeniti eurom, neki hrvatski poduzetnici odlučili su napraviti korak naprijed. Umjesto da razmišljaju o tome koliko bi im uvođenje eura poskupilo poslovanje ili povećalo dobit, oni sa zanimanjem prate kretanje na svjetskim burzama kriptovaluta i rade neku potpuno drugačiju računicu.

Vjerovali ili ne, u Hrvatskoj postoji cijeli niz malih tvrtki i obrtnika koji uz gotovinu i kartice primaju i virtualne valute. Jedna je od takvih tvrtki i IT tvrtka iz Splita, koja je svojim klijentima odlučila ponuditi da dio računa plaćaju u kriptovalutama.

Porazgovarali smo s Franom Cvitanićem iz tvrtke Avensys o tome zašto su se odlučili na ovakav potez kad se kriptovalute u Hrvatskoj (barem prema službenim institucijama) ne smatraju platnim sredstvom.

Kako ste se uopće odlučili na uvođenje plaćanja kriptovalutama? Otkuda ta ideja?

Danas živimo u izuzetno turbulentnoj, kako društvenoj tako i poslovnoj okolini te smo uistinu prezasićeni mnoštvom različitih, a često i beskorisnih podataka. Iz gomile podataka trudimo se izvući informacije koje možemo korisno interpretirati i upotrijebiti. Informacije vladaju današnjim svijetom i postaju strateški resurs koji se prelijeva u znanje koje postaje moć na globalnoj razini. Aktualni poslovni svijet postavlja nove zahtjeve i izazove pred tvrtke koje, nastojeći pronaći nove i zadržati stare tržišne pozicije, prihvaćaju nova pravila igre i prilagođavaju svoje poslovanje novim metodama, tehnikama, tehnologijama, znanjima, a u našem konkretnom slučaju - načinima plaćanja. Konkurencija i tržište su neumoljivi i izuzetno varijabilni, rekao bih gotovo iz minute u minutu te smo se odlučili na prihvaćanje plaćanja kriptovalutama kako bismo se diferencirali na izuzetno zagušenom i brzorastućem IT tržištu u Hrvatskoj, ali i šire. Ne bih rekao da je ovo inovativan ni revolucionaran potez, ali je svakako dio poslovne evolucije koju smo, poučeni privatnim iskustvom s kriptovalutama, odlučili objeručke prihvatiti i biti korak ispred konkurencije. Posebna zahvala ide mom prijatelju Inu koji me zapravo potaknuo na analitičko razmišljanje i uveo u svijet kriptovaluta.

Znate li za druge tvrtke/poduzetnike koji prihvaćaju plaćanje kriptovalutama u Hrvatskoj?

Naša tvrtka zasigurno nije prva, a ni posljednja koja prihvaća plaćanje kriptovalutama u Hrvatskoj. Nedavno sam naišao na popis svih tvrtki koje u Hrvatskoj prihvaćaju plaćanje kriptovalutama, ali ih većina nije izašla u javnost s tom informacijom. Iznenadili biste se koliko među njima ima primjerice proizvodnih tvrtki, trgovina, kafića, restorana, pa čak i frizerskih salona. Konkretno, baš unutar jednog frizerskog salona koji je smješten u samom centru Splita, postavljen je i prvi Bitcoinov bankomat. Netom provedeno istraživanje pokazuje da preko 25.000 stanovnika Hrvatske koristi Bitcoin za online plaćanja, a postavljanjem bankomata građanima Splita omogućen je jednostavniji način kupnje i prodaje Bitcoina, dok je turistima i iseljenicima omogućen lakši prijenos novca.

Jeste li se prije te odluke konzultirali s financijskim institucijama i državnim tijelima u Hrvatskoj (HNB, poslovne banke, Porezna uprava itd.)? Kakav je općenito njihov stav kad im poduzetnik dođe s idejom naplate u kriptovaluti?

S obzirom na to da je birokracija gotovo pa sinonim za ime naše države, prvi logičan korak bio je ispitati kako na to gledaju svi organi države, od lokalne do nacionalne razine. Uzimajući u obzir činjenicu da je pretjerana birokratizacija društva stavila pravila iznad čovjeka i da se prema njemu odnosi kao prema objektu, bio sam spreman na višednevna kampiranja i preusmjeravanja od institucije do institucije. No ugodno sam se iznenadio kada sam dobio odgovore na sva pitanja u jednom danu, i to uglavnom zato što financijske institucije i državna tijela u Hrvatskoj, ali i u svijetu, još uvijek ne znaju kako bi na adekvatan način regulirali kriptovalute.

Kriptovalute su decentralizirane, distribuirane i one su anonimna platna mreža, odnosno virtualna valuta koju platna mreža koristi. Zbog svoje anonimnosti Bitcoin, ili bilo koja druga virtualna valuta, po svojim se značajkama može usporediti s gotovinskim plaćanjem. HNB navodi da Bitcoin (i ostale kriptovalute) ne potpadaju ni pod jednu zakonom reguliranu kategoriju sredstva plaćanja. One ne predstavljaju novac niti sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ne mogu biti elektronički novac. Isto tako, prema presudi suda EU-a iz 2015. godine, gdje se kriptovalute smatraju valutom s dvostranim tokom. Računovodstveno gledano, ne mogu se smatrati materijalnom imovinom, budući da je njihova jedina svrha kao virtualne valute da služe kao sredstva plaćanja, ali ne predstavljaju vrijednosni papir.

Hrvatska poduzeća plaćanja mogu vršiti u Bitcoinima ili drugoj kriptovaluti samo za one vrste primitaka koje su navedene u Pravilniku o porezu na dohodak te da je obveza poreznih obveznika vođenje poslovnih knjiga, evidencija, izdavanje računa i vjerodostojne dokumentacije. Porezna uprava smatra da se poreznik mora voditi pažnjom dobrog gospodarstvenika i o svojim transakcijama mora voditi uredne poslovne knjige temeljem vjerodostojne dokumentacije, a kod plaćanja pravnim i fizičkim osobama nije izrijekom propisana odredba koja bi ograničavala plaćanje kriptovalutama i tu na snagu dolazi Zakon o fiskalizaciji i prometu gotovinom, gdje će se s jedne strane ograničiti plaćanja koja se obavljaju mimo transakcijskih računa, a s druge strane se uvodi elektroničko plaćanje naplaćenih transakcija u gotovom novcu i u realnom vremenu i omogućeno je da se tu u porezne svrhe vidi pravo činjenično stanje. Dakle, ako porezna slučajno ima neki zahtjev prema tvrtki, ona joj daje na uvid navedenu evidenciju s pripadajućim dokazima, odnosno izvršenim plaćanjima i stanjem u elektronskom novčaniku.

Zašto samo polovicu iznosa prihvaćate u kriptovalutama? Imate li već kakve povratne informacije od klijenata i potencijalnih klijenata? Kako su oni dočekali takvu mogućnost?

Budući da se na našem tržištu teško prihvaćaju noviteti, ostavili smo prostora zainteresiranim klijentima da polovinu plaćanja mogu izvršiti u kriptovalutama, a ostatak u konvencionalnim načinima plaćanja. No prije nekoliko dana stigao je i prvi poziv klijenta koji nam je ponudio cjelokupno plaćanje izvršiti u Bitcoinima te nam na taj način pokazao kako je tržište u potpunosti prihvatilo ovakav način plaćanja.

Kakav je vaš stav o širem uvođenju plaćanja kriptovalutama? Vidite li takvo nešto u Hrvatskoj u skorije vrijeme?

Iz svega navedenog, razvidno je da kriptovalute više nisu daleka i nezamisliva budućnost, već opipljiva realnost. Nadam se da će tvrtke koje ih već duže vrijeme prihvaćaju, informirati javnost o tome, a one koje ih tek namjeravaju prihvatiti, kvalitetno se educirati, posavjetovati se s vlastitim računovodstvom i nadležnim institucijama te zakoračiti u novo doba poslovanja.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti