Doom surfanje ili doomscrolling može biti normalna reakcija na život u nesigurnim vrenima. Prirodno je željeti razumjeti dramatične događaje koji se odvijaju oko vas i tražiti informacije kada ste u strahu. No, preduga obuzetost lošim vijestima može biti štetna, pokazalo je novo znanstveno istraživanje.
Nedavno objavljena studija otkrila je da ljudi s visokom razinom problematične konzumacije vijesti također imaju veću vjerojatnost da će imati lošije mentalno i fizičko zdravlje. Stručnjaci Kate Mannell, znanstveni suradnik u Digital Childhoods sa Sveučilišta Deakin i James Meese, znanstveni suradnik iz Laboratorijs za tehnologiju, komunikaciju i politiku sa sveučilišta RMIT, u članku za The COnversation pojašnjavaju što svatko tko ima problem s doomscrollingom, može učiniti u vezi s tim problemom.
Mannell i Meese su razgovarali s Australcima u državi Victoria o njihovim dugotrajnim iskustvima zaključavanja i saznali kako su uspjeli zaustaviti doomscrolling u njihovom slučaju. Dali su i nekoliko savjeta koji će i drugima s tim problemom da učinie isto.
Doomscrolling je beskoristan i štetan
Doomscrolling opisuje što se događa kada netko nastavi konzumirati negativne vijesti i informacije na internetu, uključujući i društvene medije. Sve je više dokaza da ova vrsta pretjeranog konzumiranja loših vijesti može imati negativne učinke.
Istraživanja pokazuju da doomscrolling tijekom kriza nije od pomoći, nego je čak i štetan. Tijekom rane pandemije COVID-19, konzumiranje puno vijesti izazvalo je osjećaj da su se ljudi preplavili informacijama. Jedno je istraživanje pokazalo da su ljudi koji su konzumirali više vijesti o pandemiji također bili zabrinutiji oko toga.
Istraživanja ranijih kriza, poput 11. rujna i bombaških napada na Bostonskom maratonu, također su otkrila da je trajna izloženost vijestima o katastrofama povezana s negativnim ishodima mentalnog zdravlja.
Preuzimanje kontrole kao stvar izbora
Tijekom vrhunca širenja COVID-19, mnogi su se našli u nedoumici. Bilo je puno loših vijesti i, za mnoge ljude, puno više slobodnog vremena. Nekoliko je studija, uključujući i studiju Mennell i Meeksa, otkrilo da je ograničavanje izloženosti vijestima pomoglo ljudima da se nose s problemom pandemije.
Melbourne, glavni grad države Victoria, doživio je neke od najdužih karantena na svijetu. Želeći saznati kako su stanovnici Viktorije upravljali potrošnjom vijesti u to vrijeme, Mennell i Meeks su pokrenuli anketu i obavili intervjue s ljudima koji su ograničili potrošnju vijesti, radi vlastite dobrobiti.
Utvrdili su da su mnogi ljudi povećali svoju konzumaciju vijesti kada su započela zaključavanja. Međutim, većina sudionika ankete postupno je uvela strategije za obuzdavanje svog pomicanja doomscrollinga, jer su shvatili da ih to čini tjeskobnim ili ljutitim te da im odvlači pažnju od svakodnevnih zadataka.
Istraživanje koje su proveli Mennell i Meeks pokazalo je da su te strategije za smanjenje vijesti bile vrlo korisne. Ljudi su izjavili da se osjećaju manje pod stresom i lakše su se povezali s drugima.
Mennell i Meeks prenose neke od njihovih strategija koje svi mogu isprobati.
1. Odredite vrijeme za provjeru vijesti
Umjesto da povremeno tijekom dana provjeravate vijesti, odredite određeno vrijeme i razmislite koje će doba dana imati najpozitivniji učinak na vas dok čitate vijesti. To može biti dok pijete kavu ujutro, ili u pauzi za ručak, ili kasnije navečer, kako to ne biste morali raditi ujutro.
2. Izbjegavajte nametanje vijesti
Neočekivano nailaženje na vijesti može vas namamiti u spiralu doomscrollinga. Dobar primjer izbjegavanja toga jest prestanak praćenja profila povezanih s vijestima na društvenim mrežama ili isključivanje push obavijesti za vijesti i aplikacije društvenih medija.
3. Otežajte si pristup vijestima
Ako vam se čini da vijesti konzumirate na besmislen ili uobičajen način, malo otežano pristupanje vijestima može vam dati priliku da zastanete i razmislite. Dobar primjer je premještanje svih aplikacija za društvene medije i vijesti koje imate na uređaju u mapu, koja se nalazi na začelju zadnje stranice početnog zaslona uređaja. Drugi dobar primjer je izbrisati označene stranice (bookmark) u pregledniku ili čak brisanje aplikacija za društvene medije i vijesti s mobitela.
4. Razgovarajte s najbližima
Ako pokušavate bolje upravljati svojom potrošnjom vijesti, recite to drugim ljudima u svom kućanstvu kako bi vas mogli podržati.
U najboljim slučajevima, rasprava je pomogla ljudima da dođu do zajedničkog dogovora, čak i kada je jednu osobu vijest smatrala utješnom, a drugu uznemirujućom.
Ostati informiran i dalje je važno
Važno je napomenuti da nijedna od ovih praksi ne uključuje potpuno izbjegavanje vijesti. Važno je biti informiran, posebno u kriznim situacijama kada morate znati kako se zaštititi. Mennell i Meeksova studija pokazuje da postoje načini za uravnoteženje potrebe da ostanete informirani i potrebe da zaštitite svoju dobrobit.
Dakle, ako je vaša konzumacija vijesti postala problematična ili ste u kriznoj situaciji u kojoj negativne vijesti mogu postati porazne, ove vam strategije mogu pomoći da postignete tu ravnotežu. to će ostati važan izazov dok se nastavljamo kretati nestabilnim svijetom, poručuju Mennell i Meeks.
Izvor: The Conversation
