Povodom 30 godina mreže Natura 2000, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) u Zagrebu organiziralo je međunarodnu stručnu konferenciju na kojoj su okupljeni imali priliku čuti izlaganja predstavnika Europske komisije, Europske agencije za okoliš i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a održana je i panel rasprava o aktualnim temama iz područja zaštite prirode.
Tijekom konferencije čuli smo ambiciozne najave i planove o zelenoj budućnost, kako od strane predstavnika EU, tako i hrvatskih govornika i panelista, no i svjesnost ne tako svijetle situacije u kojoj se nalazimo, kao i brojnih izazova koje prijete u ostvarenju tih planova.
Ono oko čega su se svi složili, a posebno je istaknuo državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović, jest da zelene politike nisu pitanje izbora, niti luksuza. One su realnost i jedini put kojim moramo ići te je za zelenu tranziciju i postizanje klimatske neutralnosti potrebna sveobuhvatna i međusektorska suradnja.
Također, ukazao je i na problem bioraznolikosti i očuvanja prirode za koje je rekao da želi da postanu mainstream, što je nešto na čemu treba raditi danas, a ne čekati budućnost, kada će za mnoge stvari možda već biti kasno.
Prioritet je očuvanje bioraznolikosti
Luisa Samarelli iz Europske komisije predstavila je strategiju bioraznolikosti do 2030. i tzv. europski “Green Deal” koja se, među inim, bazira i na zaštiti i očuvanju prirode. Za ovu strategiju i plan kaže da su ambiciozni, no da alternative - nema. Riyong Kim iz Europske agencije za okoliš govorila je o stanju prirode u Europi i Hrvatskoj, dok nas je sa situacijom u Lijepoj Našoj detaljnije upoznao Igor Kreitmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode MINGOR-a. Naglasio je kako Hrvatska ima dugu tradiciju zaštite prirode, no kako se s razvojem infrastrukture mijenja i odnos te zaštite te se politika sve više širi na očuvanje ekosustava.
Hrvatska se može pohvaliti velikom bioraznolikošću po broju vrsta i staništa te je kao ključni dokument zaštite prirode naglasio je upravo spomenutu strategiju bioraznolikosti do 2030. godine. Kao prioritete Hrvatske izdvojio je očuvanje bioraznolikosti i oporavak prirode naglasivši viziju zaštite 30 posto morske površine do 2030. godine, koju je objasnio za Zimo: Na moru smo deficitarni, i EU i Hrvatska, imamo svega 9,4 posto zaštite, ako računamo Jabučku kotlinu koja je zaštićena po ribarskom zakonodavstvu, tu smo na 12 posto. Ciljevi su jasni, do 2030. moramo doći do 30 posto. Naime, toliko je prema znanstvenicima potrebno prostora da se planet regenerira i dozvoli svima nama da opstanemo na njemu.
I on je u svom izlaganju spomenuo put prema klimatskoj neutralnost i ulaganjima u obnovljive izvore energije, kao dio šire strategije očuvanja okoliša i održivosti, kao i neke druge metode poput razvoja ekološke poljoprivrede itd. A što je, odnosno tko je uzrok svih problema s našim planetom, komentirao je za Zimo: Uzrok je čovjek. Uzrok svih korištenja zemljišta, što se tiče bioraznolikosti - bilo da je to proizvodnja hrane ili korištenje prostora u smislu izgradnje, mijenjanje zelenog u sivo. Klimatske promjene su reaktivno povezane i na jedan i na drugi način. Korištenjem zemljišta, neodrživim korištenjem prirodnih resursa podgrijavamo klimatske promjene, a onda klimatske promjene negativno utječu dalje na bioraznolikost i mijenjaju naše ekosustave.
Jabučka kotlina kao pozitivna primjer
Na kraju konferencije održan je panel o izazovima u zaštiti prirode do 2030. godine. Na panelu su sudjelovali Vedran Nikolić (Europska komisija, Glavna uprava za okoliš), Dunja Mazzocco Drvar (ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti MINGOR-a), dr. sc. Aljoša Duplić (ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode MINGOR-a), mr. sc. Ante Mišura (ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede) i Slavko Štefičar (ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma)
Aljoša Duplić pokazao je priličan pesimizam o trenutačnom stanju: Naš planet je bolestan i trebamo ga liječiti. Slikovito je klimatske promjene opisao kroničnim bolestima s kojima moramo živjeti, no zato se drugim “bolestima” našeg planeta trebamo boriti i liječiti ih. Kao najbolji primjer takvih bolesti koje moramo liječiti da bi nam svima bilo bolje Mazzocco Drvar izdvojila je fosilna goriva.
Sudionici panela složili su se kako vremena za čekanje više nema. Promjene su nužne, ne sutra, ne prekosutra, već - danas. Potrebna je hitna akcija, uključujući i promjenu naših navika, politika i odnosa prema prirodi i okolišu, što je pitanje našeg zdravlja i opstanka, smatra Duplić.
No kako je naglasio Ante Mišura, ipak nije sve tako loše te i u Lijepoj Našoj postoje primjeri iz kojih bi i drugi mogli nešto učiti. Najbolji takav primjer je onaj Jabučke kotline, ribolovnog područja u Jadranu koje je trajno zaštićeno, nakon čega je došlo do obnove ribljeg fonda. Cilj je takve zone zaštite proširiti i na još neke dijelove Jadrana, čime bi se zaštitio ne samo riblji fond, već i druge životinje poput npr. kornjača i dupina.
Panelisti su se dotakli i turizma, koji je od velike važnosti za Hrvatsku, ali koji također donosi veliki pritisak na okoliš. Upravo zato je najvažniji cilj održivi turizam koji obuhvaća očuvanje okoliša i klime, što je nešto čemu streme i turisti. Naime, prema podacima koje je iznio Slavko Štefičar, istraživanja su pokazala kako i turisti danas žele zeleni i održivi turizam i upravo im to trebamo dati.
Konferencija “30 godina mreže Natura 2000” još je jednom pokazala smjer u kojem se razmišlja u EU, a koji je prihvatila i Hrvatska - zelene politike, održivost i borba protiv klimatskih promjena svima bi trebali biti prioritet te bi u tim promjenama svi trebali sudjelovati i surađivati. To neće biti lako i bit će potrebna promjena percepcije i načina na koji ljudi razmišljaju i odnose se prema prirodi i resursima našeg planeta i svakako se neće dogoditi preko noći.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
