Veza između onečišćenja zraka i autoimunih bolesti postala je jasnija zahvaljujući velikoj studiji koja je istraživala zdravstvene kartone više od 6 milijuna Kanađana.
Studija koju je vodio Naizhuo Zhao sa Sveučilišta McGill, otkrila je da je dugotrajna izloženost zagađivačima zraka povezana s blago povećanim rizikom od razvoja lupusa, Sjogrenovog sindroma, sklerodermije i drugih manje uobičajenih sistemskih autoimunih bolesti kod čovjeka.
Navedene bolesti, od kojih svaka pogađa otprilike jednu osobu na svakih 10 000, često su zasjenjene autoimunim bolestima kao što su reumatoidni artritis, dijabetes tipa 1 i multipla skleroza (MS), koje se javljaju češće kod čovjeka. Međutim, istraživanja pokazuju da su autoimune bolesti u porastu diljem svijeta, a s otprilike 80 autoimunih stanja koja zajedno pogađaju milijune ljudi diljem svijeta, to predstavlja zabrinjavajući broj.
Posljednjih se godina sve veća pozornost pridaje ulozi čimbenika iz okoliša koji pomažu objasniti razvoj ovih bolesti, objasnili su istraživači još 2019. godine u pregledu sve veće uloge onečišćenja zraka u autoimunim bolestima, a to je istraživanje vodio epidemiolog Chan-Na Zhao s kineskog Medicinskog sveučilišta Anhui.
U autoimunim bolestima, imunološki sustav tijela se poremeti i, ovisno o bolesti, imunološke stanice mogu pogrešno napasti stanice u cijelom tijelu: u koži, crijevima, organima, živčanim stanicama, zglobovima ili vezivnim tkivima.
Čak su i 'niske' razine onečišćenja zraka štetne za zdravlje
Kako onečišćenje zraka utječe na tjelesne sustave (osim što iritira pluća) ili djeluje na temeljne genetske čimbenike, nije sasvim jasno. No smatra se da udisanje zagađenog zraka s vremenom izaziva sustavnu upalu u cijelom tijelu, što može dovesti do, ili pogoršati brojne autoimune bolesti. Primjerice, prethodne studije pokazale su da izloženost onečišćenom zraku izaziva pogoršanje reumatoidnog artritisa i može doprinijeti razvoju multiple skleroze.
U novoj studiji, objavljenoj u znanstvenom časopisu Arthritis Research & Therapy, Naizhuo Zhao i njegovi kolege znanstvenici sa Sveučilišta McGill, analizirali su zdravstvene kartone više od 6 milijuna stanovnika Quebeca starijih od 18 godina. od čega su pola bile žene. Otkrili su povezanost između nastanka autoimune bolesti i čestica u onečišćenju zraka, točnije, sitnih čestica veličine 2,5 mikrometara ili manje, zvanih PM2,5, koje su prije povezivane sa kroničnim srčanim i plućnim bolestima.
Osobe u studiji praćene su najmanje četiri godine (u prosjeku 10 godina), a tijekom studije kod oko 32.200 ljudi dijagnosticirana je sistemska autoimuna bolest. Znanstvenici su prilagodili dob, spol, socioekonomski status te žive li ljudi u urbanim ili ruralnim područjima. Kontrola navike pušenja nije promijenila nalaze.
Dok je povećani rizik od autoimunih bolesti kod izloženosti onečišćenju zraka bio neznatan, ono što zabrinjava jest da Quebec općenito ima razine onečišćenja zraka znatno ispod standarda kvalitete zraka koje propisuje kanadska vlada. Drugim riječima, čak su i 'niske' razine onečišćenja zraka štetne za zdravlje, pokazalo je veliko kanadsko istraživanje.
Potrebno više istraživanja
Potrebno je više studija kako bi se bolje razumjelo međudjelovanje između različitih oblika onečišćenja zraka, posebice ozona, štetnog zagađivača, i autoimunih bolesti, naglašavaju znanstvenici. U ovoj novoj studiji nije pronađena jasna povezanost između izloženosti ozonu i pojave autoimunih bolesti. Osim toga, analiza nije uključivala podatke o drugim plinovima, poput ugljikovog monoksida ili sumpornog dioksida, koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva.
Također bismo trebali imati na umu da, koristeći administrativne zdravstvene podatke, proučavamo samo pojedince koji su se javili i primili zdravstvenu skrb, pišu znanstvenici u navedenoj studiji.
Također je važno zapamtiti da je mnoštvo drugih čimbenika upleteno u autoimune bolesti, uključujući genetiku, prehranu ultraprerađenom hranom i uobičajene virusne infekcije (u slučaju MS-a). Biološka podloga spolnih razlika u autoimunim bolestima također dolazi u fokus.
No s obzirom na to da onečišćenje zraka prekriva čitave gradove, ciljanje na njega moglo bi imati velike zdravstvene koristi. Nedavne procjene ukazuju na to da bi se milijuni preranih smrti diljem svijeta mogli spriječiti svake godine ako bismo postupno ukinuli fosilna goriva i unijeli promjene u promet i tešku industriju kako bismo smanjili onečišćenje zraka.
Loša kvaliteta zraka povećava rizik od razvoja više kroničnih bolesti
Onečišćenje zraka ne pogoršava samo rizik od autoimunih bolesti. Druga studija objavljena ovog tjedna u znanstvenom časopisu PLOS Global Public Health pokazuje da loša kvaliteta zraka povećava rizik od razvoja dvije ili više kroničnih bolesti.
Analiza otprilike 19.000 starijih osoba ispitanih o njihovom zdravlju tijekom četiri godine, u kombinaciji s povijesnim satelitskim podacima o razinama PM2,5 u 125 kineskih gradova unazad 15 godina, dolazi od diplomiranog studenta Kai Hue i njegovih kolega sa Sveučilišta St Andrews u Velikoj Britaniji.
Znanstvenici su u toj studiji otkrili da se kod starijih osoba u dobi od 45 godina i više, veća kumulativna izloženost PM2,5, od samo 1 mikrograma po kubičnom metru (μg/m3), povezivala s većom vjerojatnošću razvoja višestrukih kroničnih bolesti, poput visokog krvnog tlaka i bolesti pluća.
Stariji su ljudi skloniji biti osjetljiviji na rizične čimbenike iz okoliša od mlađih ljudi. No bez obzira na vaše godine, to su zdravstveni rizici bez kojih bismo mogli i možemo, smanjenjem onečišćenja zraka.
Izvor: Science Alert
