Predsjednik Zoran Milanović danas je tijekom radnog posjeta Čakovcu povukao paralelu između pandemije novog koronavirusa i hongkonške gripe s kraja 60-ih godina 20. stoljeća. Pozvao je novinare (a time i javnost) da "čisto znatiželje radi", posjete stranice Wikipedije te prouče podatke o toj gripi.
Pozivam vas, čisto znatiželje radi, da odete na Wikipediju i da pogledate natuknicu 'hongkonška gripa' iz '68. i '69., koja je harala te dvije sezone u tri vala i kakve je posljedice ostavila u zapadnoj Europi, u Americi, u Sovjetskom Savezu. Jako poučno. Umrlo je gotovo dva milijuna ljudi, a tad je Zemlja imala upola manje stanovnika i Rusija je bila izolirana, i istočna Europa, rekao je novinarima Milanović.
Evo, to me toliko brine da stalno pokušavam spoznati nešto novo, naučiti nešto novo i povući neku paralelu, objasnio je hrvatski predsjednik.
Predsjednik je kod nas pobudio spomenutu znatiželju pa smo posjetili stranice Wikipedije i američkog CDC-a kako bismo i sami vidjeli zašto je Milanović danas napravio paralelu pandemije koronavirusa s pandemijom hongkonške gripe. Je li ova nova usporedba bolja od ranije u kojoj je spominjao karijes, procijenite sami.
Podsjetili bismo i nadovezali se na predsjednikovu izjavu samo da naglasimo da je krajem šezdesetih internet bio nepoznat pojam, a internet je platforma oko koje se danas vrti gotovo sva tehnologija i mogućnosti koje ona pruža, pa tako i rad od kuće.
Povijest hongkonške gripe
Hongkonška gripa poznata je i kao pandemija gripe iz 1968. godine. Kao što i njezin naziv kaže, pojavila se 1968. godine, a trajala je i 1969. godine.
Procjenjuje se da je hongkonška gripa u toj pandemiji uzela oko milijun života globalno.
Virus koji ju je izazvao je H3N2, koji pripada soju Influenza A-virusa i koji je mutirao od H2N2 virusa.
Prvi slučaj te pandemije zabilježen je u Hong Kongu 13. srpnja 1968. godine, no postoji i nepotvrđena mogućnost da je pandemija zapravo počela u kopnenom dijelu Kine, prije nego se proširila na obalni Hong Kong.
Do kraja srpnja te godine proširila se na Vijetnam i Singapur, a vijest o tadašnjoj novoj mogućoj globalnoj pandemiji prvi je prenio list The Times.
Kina je imala posla sa smrtonosnom gripom i 1957. godine, no otad je vrlo malo bilo napravljeno na suzbijanju takvih epidemija.
Do rujna 1968. godine hongkonška gripa proširila se na Indiju, Filipine, Australiju i Europu. Istog mjeseca virus H3N2 ušao je u Kaliforniju zajedno s američkim vojnicima koji su se vraćali iz Vijetnamskog rata. SAD je u prosincu te godine imao na rukama epidemiju hongkonške gripe.
Do 1969. godine ta je pandemija zahvatila i Japan, Afriku te Južnu Ameriku.
I ta je pandemija izazvala velike probleme globalno. Samo u Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj od hongkonške gripe umrlo je oko 60.000 ljudi, u Berlinu su se tijela slala u tunele podzemne željeznice, a zbog nedostataka pogrebnih društava, u Zapadnoj Njemačkoj lokalni djelatnici čistoće morali su pokapati umrle od te gripe.
U Francuskoj je radna snaga na nekim područjima bila prepolovljena zbog odsutnosti s posla uzrokovane tom pandemijom, a u Velikoj Britaniji ozbiljno je bio narušen rad poštanske i željezničke službe.
Na svjetskoj razini ta je pandemija doživjela svoj vrhunac u smrtnosti, u prvom valu, između prosinca 1968. i siječnja 1969. godine, a tad su svjetske vlasti bile izdale i opća zdravstvena upozorenja, a znanstveni i medicinski časopisi objavljivali su spoznaje o tom virusu.
Virus H3N2 vratio se u sezoni gripe 1969. na 1970. godinu te je u tom drugom valu ona bila još smrtonosnija u Europi, Japanu i Australiji.
Ta gripa postoji i dan-danas kao jedan od oblika sezonske gripe kakvu danas poznajemo i protiv koje postoje učinkovita cjepiva.
Prema podacima američkog Centra za kontrolu bolesti, hongkonška gripa globalno je uzela, procjenjuje se, oko milijun života, a samo u SAD-u procjenjuje se da je od te gripe preminulo do 100.000 ljudi.
Većina žrtava te gripe bila je životne dobi od 65 godina ili starija.
Vrijedi li usporedba?
Za usporedbu, pandemija novog koronavirusa u nepunih godinu dana i bez sezonske stanke dosad je uzela više od 1,1 milijun života globalno, a virus je dosad zabilježen kod više od 40 milijuna ljudi. Samo u SAD-u od koronavirusne bolesti dosad je umrlo gotovo 220.000 ljudi.
COVID-19 ne poznaje sezone gripe, no tijekom sezone gripe još je opasnija bolest, a njezin uzročnik, virus SARS-CoV-2, još zarazniji i izdržljiviji.
Ono što bi se moglo ovdje eventualno kao logičan zaključak spomenuti jest da je bez obzira na opetovane pandemije svijet malo toga naučio te je nespreman dočekao i ovu, najopasniju dosad.
