Novo znanstveno istraživanje tvrdi da utjecaj sveprisutne distrakcije koji na nas imaju društveni mediji može spriječiti naše umove u prepuštanju dubokoj i potpunijoj dosadi, a to je loše jer dosada može biti i plodno tlo na kojem nastaju inovacije.
U današnje vrijeme mnogi se početne razine dosade i monotonije rješavaju provjerom statusa i aktivnosti na raznoraznim platformama društvenih medija, a to zapravo znači da naša razina dosade sad već rijetko prelazi u duboku fazu, onu u kojoj se rađa kreativnost.
Dosada je pozitivna
Duboka dosada može zvučati kao pretežno negativan koncept, ali zapravo može biti izrazito pozitivna ako se ljudima pruži prilika za neometano razmišljanje i razvoj. Moramo priznati da je pandemija bila tragično, destruktivno, iscrpljujuće iskustvo za tisuće manje sretnih ljudi, ali svi smo upoznati s pričama onih koji su u karanteni pronašli nove hobije, karijere ili smjernice u životu, ističe Timothy Hill, sociolog sa Sveučilišta Bath u Velikoj Britaniji.
Hill i njegovi kolege vodili su strukturirane intervjue o životima 15 ljudi koji su ili dobili plaćeno odsustvo s posla ili su zamoljeni da rade od kuće tijekom pandemije COVID-19.
Dob, zanimanja i obrazovanje sudionika razlikovali su se, a svi su bili iz Engleske ili Republike Irske. Sudionici istraživanja objašnjavali su kako su provodili vrijeme tijekom pandemije te kakve su osjećaje proživljavali. Dok se dosada uvijek iznova javljala, često su joj se suprotstavljali društveni mediji i takozvani doomscrolling.
Sudionici studije koji su doživjeli dublju dosadu otkrili su da ona donosi osjećaje nemira i praznine, ali to je dovelo i do ponovnog poriva da se ispuni ta praznina, primjerice novim hobijima.
Ljudi izgubili luksuz dosade
Znanstvenici u istraživanju, koje je objavljeno u časopisu Marketing Theory, žele naglasiti da mnogi ljudi nemaju luksuz samo sjediti i ne raditi ništa duže vrijeme, kao i da društveni mediji mogu biti vitalni u održavanju odnosa s obitelji i prijateljima. Ipak, naglašavaju da postoji važan zaključak o tome kako društveni mediji utječu na naše razmišljanje.
Problem koji smo uočili je taj što društveni mediji mogu ublažiti površnu dosadu, ali ta distrakcija oduzima vrijeme i energiju i može spriječiti ljude da napreduju do stanja duboke dosade, u kojem bi mogli otkriti nove strasti, pojašnjava Hill.
Ideja površne dosade i duboke dosade datira gotovo 100 godina unatrag od niza predavanja njemačkog filozofa Martina Heideggera, koji je sugerirao da je dosada iznimno važan dio života koji treba njegovati.
Učinili smo sve kako bismo ubili dosadu
Zanimljivo je da smo u desetljećima nakon toga osmislili sve više načina da izbjegnemo dosadu i da naši umovi sada mogu biti ometani danonoćno, zahvaljujući društvenim mrežama i svemu ostalom što nude pametni telefoni, tableti i računala. Drugim riječima, ako to ne želimo, ne moramo nikada stati i izgubiti se u mislima.
I druge su studije isto tako pokazale da su dosada i lutanje misli ključni temelj za kreativnost. Autori te najnovije studije planiraju dublje istražiti tu temu.
Ovo istraživanje dalo nam je priliku da shvatimo kako kultura koja je uvijek uključena, 24 sata dnevno, i uređaji koji obećavaju obilje informacija i zabave možda popravljaju našu površnu dosadu, ali nas zapravo sprječavaju da pronađemo smislenije stvari. Oni koji se bave digitalnom detoksikacijom možda su na pravom putu, smatra Hill.
Izvor: Scince Alert
