Nitko još nije napravio ništa slično onome o čemu mi pričamo, komentirao je Jay Walder, izvršni direktor Virgin Hyperloopa prvu i povijesnu vožnju hyperloopa s ljudima unutar kapsule. Do sada je taj revolucionarni oblik prijevoza budućnosti testiran bez ljudi, no ovo je prvi put da je kapsula imala i putnike. Hyperloop je tehnologija o kojoj je prvo govorio Elon Musk, nakon čega je nekoliko kompanija počelo s njezinim razvojem, a unatoč dosadašnjem napretku, da vidimo prvo komercijalno rješenje, bit će potrebne godine i deseci milijardi dolara.
Tehnologija je bazirana na magnetskoj levitaciji i vakuumskim cijevima unutar kojih bi se posebne kapsule trebale kretati brzinama većim od 1000 km/h. Kada bi se jedan takav sustav izgradio između naša dva najveća grada, vožnja od Zagreba do Splita trajala bi manje od pola sata.
Hyperloop bi trebao omogućiti iskustvo poput vožnje vlakom (no bez pogleda na krajolik jer se kapsule kreću posebnim zatvorenim cijevima) i brzinama zrakoplova. Potencijal tehnologije je velik, a izazovi ispred nje još i veći, a Virgin Hyperloop već je napravio nekoliko koraka prema razvoju funkcionalnog rješenja.
Pored testne staze koju već imaju u Nevadi najavili su pokretanje posebnog certifikacijskog centra za hyperloop, a jučer su prvi put uspješno obavili testiranje s ljudima u kapsuli. Naravno, brzine nisu bile ni blizu teoretskim brzinama i mogućnostima tehnologije, no oko 160 km/h koliko je kapsula uhvatila i više je nego dovoljno za prvi put. U povijesnoj vožnji sudjelovali su izvršni tehnološki direktor tvrtke Josh Giegel te direktorica Sara Luchain.
Iz Virgin Hyperloopa vjeruju kako će do 2025. ili 2026. njihov sustav prijevoza biti certificiran, a da ćemo se u prvim kapsulama moći voziti već do kraja ovog desetljeća. Nije teško zaključiti koliko će taj pothvat biti skup. Izgradnja sustava prema nekim dokumentima koji su procurili u javnost prije nekoliko godina, procijenjena je na između 84 i 120 milijuna dolara po milji, no troškovi možda neće biti najveći problem, već bi to mogla biti sigurnost.
Koliko će cijevi biti sigurne, hoće li biti otporne na potrese, kako zadržati vakuum tijekom cijelog sustava (i pri izlasku i ulasku putnika u kapsule), što u slučaju nekakvih nesreća pitanja su na koja bi odgovore trebala dati dugotrajna i iscrpna testiranja tijekom sljedećih godina.
Iako je s jučerašnjom prvom vožnjom s ljudima napravljen korak bliže prema komercijalnom korištenju te tehnologije, jasno je kako su pred njom još brojni koraci za koje će trebati desetljeće, a možda i više.
Izvor: The Verge
