Pacijenti koji pate od dugog covida troše ogromne količine novca na vrlo invazivne i neprovjerene terapije "ispiranja krvi"

Pacijenti s dugim covidom putuju u privatne klinike na Cipru, Njemačkoj i Švicarskoj na invazivan i neprovjeren tretman filtriranja krvi, a stručnjaci se pitaju trebaju li se te invazivne terapije nuditi bez dovoljno dokaza.

Branimir Vorša | 13.07.2022. / 10:13

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Tisuće ljudi koji imaju iscrpljujuće simptome dugotrajnog covida putuju u inozemstvo u potrazi za skupim, ali neprovjerenim terapijama poput "ispiranja krvi", pokazala je istraga koju su proveli The British Medical Journal (BMJ) i ITV News.

COVID pacijenti putuju u privatne klinike na Cipru, Njemačkoj i Švicarskoj na aferezu (tretman filtriranja krvi koji se inače koristi za pacijente s poremećajima lipida, koji ne reagiraju na lijekove) i terapiju protiv zgrušavanja krvi. No, stručnjaci se pitaju trebaju li se te invazivne terapije nuditi bez dovoljno dokaza.

Afereza uključuje igle koje se stavljaju u svaku ruku, a krv pacijenta prolazi kroz filter, odvajajući crvena krvna zrnca od plazme. Plazma se filtrira prije nego što se rekombinira s crvenim krvnim stanicama i vrati u tijelo putem druge vene.

Ne postoji međunarodno dogovoren način liječenja dugog covida

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da između 10 i 20 posto pacijenata pati od simptoma COVID-19 najmanje dva mjeseca nakon akutne infekcije tom bolesti, što je fenomen koji je poznat i kao dugi covid. Trenutno ne postoji međunarodno dogovoren način liječenja za to stanje.

Istraga BMJ-a i ITV Newsa uključuje pojedinosti o ljudima koji su isprobali liječenje, poput Gitte Boumeester, psihijatrice pripravnice u Almelu u Nizozemskoj, koja je nakon zaraze razvila teške dugotrajne simptome covida. Bila je prisiljena dati otkaz na poslu u studenom 2021. godine, nakon dva neuspjela pokušaja da se vrati na posao. Boumeester je saznala za tretman afereze za "ispiranje krvi" iz Facebook grupe za pacijente s dugim covidom.

Ciparska terapija

Nakon što je posjetila The Long Covid Center na Cipru kako bi dobila liječenje, po cijeni većoj od 50.000 eura, vratila se kući bez poboljšanja simptoma. U privatnoj klinici Poseidonia, u susjedstvu navedenog Centra, primila je šest ciklusa afereze, kao i devet ciklusa hiperbarične terapije kisikom te intravenozni vitaminski drip.

Boumeester je zamoljena da potpiše obrazac pristanka u Long Covid Centru prije podvrgavanja aferezi, koju su odvjetnici i kliničari opisali kao neadekvatan. Također joj je savjetovano da kupi hidroksiklorokin kao rani paket liječenja u slučaju da se ponovno zarazi s COVID-19, unatoč dokazima koji govore da je "malo vjerojatno" da lijek ima koristi u prevenciji COVID-19.

Mi kao klinika ne reklamiramo niti promoviramo. Primamo pacijente koji imaju problema s mikrocirkulacijom i žele se liječiti HELP aferezom… Ukoliko je pacijentu potreban recept, to individualno procjenjuje naš liječnik ili se pacijent upućuje drugim liječnicima specijalistima gdje je to potrebno, rekao je za BMJ Marcus Klotz, suosnivač Long Covid Centra.

Glasnogovornik klinike Poseidonia rekao je da se svi ponuđeni tretmani "uvijek temelje na medicinskoj i kliničkoj procjeni naših liječnika i kliničkog nutricionista, dijagnozi putem krvnih pretraga s laboratorijskim praćenjem u skladu s dobrom medicinskom praksom".

"Eksperimentiranje" bi se trebalo provoditi samo u kliničkim testiranjima

Dok neki liječnici i znanstvenici vjeruju da bi lijekovi za aferezu i antikoagulaciju mogli biti obećavajući tretmani za dugi covid, drugi se brinu da očajni pacijenti troše iznose novca koji im mijenjaju život na invazivne i neprovjerene tretmane.

Shamil Haroon, klinički predavač primarne zdravstvene zaštite na Sveučilištu u Birminghamu i istraživač na ispitivanju Therapies for Long Covid in Non-hospitalized patients (TLC), vjeruje da bi se takvo "eksperimentalno" liječenje trebalo provoditi samo u kontekstu kliničkog ispitivanja.

Nije iznenađujuće da bi ljudi koji su prije bili vrlo funkcionalni, a koji su sada oslabljeni, ne mogu raditi, ne mogu se financijski uzdržavati, potražili liječenje negdje drugdje. To je potpuno racionalan odgovor na ovakvu situaciju. Ali ljudi bi potencijalno mogli bankrotirati pristupom tim tretmanima, za koje nema dokaza o učinkovitosti, kaže Haroon.

Slučajevi iz Njemačke

U veljači prošle godine dr. Beate Jaeger, liječnica interne medicine, počela je aferezom liječiti pacijente s dugim covidom u svojoj klinici u Mulheimu u Njemačkoj, nakon što je pročitala izvještaje da COVID-19 uzrokuje probleme s zgrušavanjem krvi. Za BMJ je rekla da je do sada liječila tisuće u svojoj klinici, a priče o uspjehu šire se društvenim mrežama i usmeno. Jaeger prihvaća primjedbu da je liječenje za dugi covid eksperimentalno, ali kaže da ispitivanja traju predugo dok je pandemija ostavila pacijente očajno bolesnima.

Liječničko udruženje Sjeverne Rajne, koje ispituje jesu li liječnici prekršili svoj profesionalni kodeks ponašanja, reklo je za BMJ da nije primilo nikakve žalbe pacijenata ili drugih organizacija na Jaeger ili njezinu kliniku, ali će istražiti ako se to dogodi.

Pacijenti novac prikupljaju i pomoću crowdfundinga

Istraga je također otkrila da su afereza i povezani putni troškovi toliko skupi da pacijenti postavljaju stranice za prikupljanje sredstava na web stranicama poput GoFundMe kako bi prikupili novac za to.

Postojeća istraživanja sugeriraju da bi "mikrougrušci" prisutni u plazmi ljudi s dugim covidom mogli biti odgovorni za dugotrajne simptome COVID-19. No stručnjaci koje su kontaktirali The BMJ i ITV News rekli su da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se razumjelo kako nastaju mikrougrušci i uzrokuju li dugotrajne simptome te bolesti. Drugi su isto tako zabrinuti zbog nedostatka naknadne skrbi za pacijente kada napuste klinike nakon što su im propisani antikoagulacijski lijekovi.

Oni mikrougrušci mogu biti biomarker za bolest, ali kako znamo da su uzročni? Ako ne znamo mehanizme po kojima nastaju mikrougrušci i jesu li uzročnici bolesti ili ne, čini se preuranjenim za osmišljavanje liječenja za uklanjanje mikrougrušaka, budući da i afereza i trostruka antikoagulacija nisu bez rizika, od kojih je jedan očit rizik onaj od krvarenja, kaže Robert Ariens, profesor vaskularne biologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Leedsu.

On vjeruje da klinike koje nude aferezu i antikoagulacijsku terapiju preuranjeno pružaju liječenje na temelju hipoteze koja zahtijeva dodatna znanstvena istraživanja.

Izvor: EurekAlert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti