Nestašica čipova na svjetskom tržištu kao posljedica pandemije koronavirusa, ali i drugih poteškoća, skrenula je pozornost na činjenicu da se većina čipova proizvodi u Aziji.
Stoga je u Europskoj uniji pokrenuta inicijativa da se donese Akt o čipovima (Zakon o čipovima), kojim bi se nastojala prevladati nestašica poluvodiča i čipova te doprinijelo europskoj autonomiji u tom pitanju.
U odborima Europskog parlamenta, zastupnici su počeli s raspravom o tom Aktu, a u Odboru za proračun izvjestiteljem je imenovan hrvatski zastupnik Karlo Ressler.
Digitalna transformacija povećala je potražnju za čipovima, koji su danas nužni za visoko automatizirane automobile, pametne telefone, kompjutere i sve veći broj predmeta koji se povezuju u internet stvari. Svjetskoj nestašici čipova doprinijele su još i pandemija i geopolitičke napetosti. Izgledno je da će ruska agresija na Ukrajinu dodatno otežati situaciju.
U takvom kontekstu, Europska komisija je u veljači predložila sveobuhvatan skup mjera koji bi trebao osigurati sigurnost opskrbe, otpornost i tehnološko vodstvo Europske unije na području poluvodičkih tehnologija i njenih primjena. Ključni instrument je Akt o čipovima, s ukupnim ulaganjima koja bi trebala doseći 43 milijarde eura.
Ressler je sudjelovao u raspravi povodom predstavljanja inicijative Odobru za proračun Europskog parlamenta. Pozdravivši zakonodavnu inicijativu, upozorio je da ona ne bi smjela dovesti do smanjenja ulaganja kroz postojeće programe poput Obzora ili Digitalne Europe.
U novoj neizvjesnoj epohi dramatičnih geopolitičkih promjena važnije je nego ikada da Europa ojača svoju otpornost i stratešku autonomiju, gdje god je to moguće . Europa se mora riješiti svoje ovisnosti i ranjivosti na području opskrbe čipovima. Ideja koordiniranog europskog plana je da se zajedničkim sredstvima potakne istraživanje i proizvodnja čipova u Europi s ciljem jačanja našeg digitalnog suvereniteta i gospodarskog te tehnološkog razvoja, istaknuo je Ressler.
Podsjetimo, rasprava na odborima Europskog parlamenta i stvaranje stajališta prvi je korak u kreiranju bilo kojeg europskog Akta. To znači da bi do konačnog teksta Akta (koji bi imao snagu zakona), moglo proći i nekoliko godina.
