Europska komisija je u utorak predložila zakon o čipovima, koji bi trebao zajamčiti sigurnost opskrbnog lanca i vodeću ulogu EU-a u tehnologiji poluvodiča i mobilizirati 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija u taj strateški važan sektor.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da cilj EU-a da do 2030. udio EU-a u svjetskoj proizvodnji čipova bude na 20 posto, s današnjih 9 posto. Budući da će se potražnja do 2030. godine udvostručiti, to znači četverostruko povećanje proizvodnje u Europi.

Gordan Gledec, Srđan Kovačević i Tomislav Matić Osječka tvrtka i dva fakulteta dogovorili suradnju na razvoju ekosustava čip dizajna u Hrvatskoj

Zakon o čipovima kratkoročno će povećati našu otpornost na buduće krize, omogućujući nam da predvidimo i izbjegnemo poremećaje u lancu opskrbe. A u srednjem roku, pomoći će da Europa postane industrijski lider u ovoj strateškoj grani, izjavila je von der Leyen.

Čipovi su neizostavna komponenta u današnje digitalno dobe, koji pokreću sve od od pametnih telefona i električnih romobila do vlakova.

Nestašica računalnih čipova uzrokovana pandemijom koronavirusa utječe na niz industrija, a najteže je pogođena automobilska kao i industrija pametnih telefona, računala i igraćih konzola, hladnjaka, perilica rublja i suđa, televizora i svih električnih uređaja.

Čipovi su danas ono što je bio čelik u 20. stoljeću, najvažniji sektor u kojem Europa ne želi zaostajati. Većina proizvodnje je u Aziji, otprilike 50 posto ukupnih svjetskih mikročipova i do 95 posto najnaprednijih čipova dolazi iz Tajvana. Eventualna invazija Kine na Tajvan, koji smatra svojim dijelom, dodatno bi otežala pristup Europe čipovima.

Čip Hoće li globalna nestašica čipova zaustaviti digitalizaciju diljem svijeta?

Čipovi su neophodni za zelenu i digitalnu tranziciju – i za konkurentnost europske industrije. Ne bismo se trebali oslanjati na jednu zemlju ili jednu tvrtku da osiguramo sigurnost opskrbe. Moramo učiniti više zajedno – u istraživanju, inovacijama, dizajnu, proizvodnim pogonima – kako bismo osigurali da Europa bude jača kao ključni akter u globalnom lancu vrijednosti, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.

Zakon o čipovima predviđa 11 milijardi izravnih javnih ulaganja iz proračuna EU-a i država članica u istraživanje, dizajniranje i proizvodnju, koji bi trebali privući ukupno 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija. Zakon bi trebao omogućiti jačanje kapaciteta EU-a za istraživanje i razvoj čipova. U tu svrhu predlaže se prilagodba pravila o državnim potporama kako bi se omogućila državna pomoć za pokretanje proizvodnje čipova.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju