Međunarodni tim znanstvenika na Novom Zelandu otkrio je fosilne kosti dviju novoopisanih vrsta pingvina. Jedna od njih smatra se najvećim pingvinom koji je ikad živio na Zemlji. Znanstvenici procjenjuju da je težio više od 150 kilograma i bio više od tri puta veći od današnjih pingvina.
Kako su objavili sa Sveučilišta Cambridge u Journal of Paleontology, stariji autor rada, Alan Tennyson iz Muzeja Novog Zelanda, otkrio je fosile u 57 milijuna godina starim stijenama na plaži u Sjevernom Otagu, na Južnom otoku Novog Zelanda, između 2016. i 2017. godine.
Testiranjem je utvrđeno da su stari između 59,5 i 55,5 milijuna godina, odnosno pet do 10 milijuna godina nakon izumiranja neptičjih dinosaura. Tim je koristio laserske skenere za izradu digitalnih modela kostiju i njihovu usporedbu s drugim fosilnim vrstama, a kako bi procijenili veličinu nove vrste, izmjerili su stotine kostiju modernog pingvina.
Zaključili su da najveće kosti peraja pripadaju pingvinu koji je prevagnuo na vagi s nevjerojatnih 154 kilograma. Za usporedbu, carski pingvini, najviši i najteži od svih živućih pingvina, obično teže između 22 i 45 kilograma.
Fosili nam pružaju dokaze o povijesti života, a ponekad su ti dokazi doista iznenađujući, rekao je koautor studije dr. Daniel Field s Odjela za znanosti o Zemlji u Cambridgeu. Brojni rani fosilni pingvini dostigli su goleme veličine, zbog kojih se današnji pingvini čine poput patuljaka. Naša nova vrsta, Kumimanu fordycei, najveći je fosilni pingvin ikada otkriven, dodao je te usporedio težinu pingvina s onom profesionalnih košarkaša na vrhu karijere.
Kako je pojasnio, odabrali su ime Kumimanu fordycei u čast dr. R. Ewana Fordycea.
Ewan Fordyce je legenda u našem području, ali i jedan od najvelikodušnijih mentora koje sam ikada poznavao, rekao je glavni autor dr. Daniel Ksepka iz muzeja Bruce u Greenwichu, Connecticut. Bez Ewanovog terenskog programa, ne bismo ni znali da postoje mnoge ikonične fosilne vrste, pa je sasvim ispravno da ima svog pingvina imenjaka.
Uz ovog rekordnog pingvina, pronađeno je više primjeraka još jedne vrste - Petradyptes stonehousea, koji je težio "samo" 50 kilograma. To je puno manje od Kumimanu fordyceija, ali bi i dalje zasjenio današnje pingvine.
Znanstvenici ističu kako ove dvije, novoopisane vrste, pokazuju da su pingvini postali vrlo veliki rano u svojoj evolucijskoj povijesti. Tim je primijetio i da su dvije vrste zadržale primitivne značajke kao što su vitke kosti peraja i mjesta na kojima se mišići pričvršćuju za kostur, što uvelike nalikuje na građu ptica koje mogu letjeti.
Upitani o razlozima za takvu veličinu, znanstvenici smatraju kako im je veličina omogućila hvatanje većeg plijena, ali i lakše preživljavanje u hladnim vodama.
Moguće je da je probijanje granice od 50 kilograma omogućilo najranijim pingvinima da se šire s Novog Zelanda u druge dijelove svijeta, istaknuo je Ksepka.
Kumimanu fordycei bio bi krajnje zadivljujući prizor na plažama Novog Zelanda prije 57 milijuna godina, a kombinacija njegove ogromne veličine i nepotpune prirode njegovih fosilnih ostataka čini je jednom od najintrigantnijih fosilnih ptica ikada pronađenih, rekao je Field. Nadajmo se da će buduća otkrića fosila baciti više svjetla na biologiju ovog nevjerojatnog ranog pingvina.
