Tisuće vrsta suočavaju se s padom populacije i sve većim brojem prijetnji, objavila je organizacija u svom godišnjem izvješću u četvrtak.
Međunarodni crveni popis sada navodi više od 42.100 životinjskih i biljnih vrsta kao ugrožene, rekla je organizacija pozivajući se na Crveni popis ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode.
Godine 2000. najveća svjetska populacija divljih sobova u regiji Taimir na ruskom Arktiku sastojala se od milijun životinja. Danas ih je preostala samo četvrtina, kaže WWF, a kao glavne razloge navodi klimatske promjene i krivolov.
Organizacija je također istaknula carske pingvine, rekavši da ove godine ništa nije učinjeno da se ta vrsta bolje zaštiti.
Na trenutnim razinama emisije stakleničkih plinova, između 80 i 100 posto svih poznatih kolonija carskih pingvina prijeti izumiranje do 2100. godine, rekao je WWF.
Podsjetio je i na ovoljetni masovni pomor ribe u rijeci Odri, koja teče između Njemačke i Poljske. Taj je pomor također bio prepreka ponovnom uvođenju baltičke jesetre jer su tisuće ribljih jedinki uginule.
U kolovozu su tisuće riba pronađene uginule u Odri. Stručnjaci smatraju da je uzrok masovnog pomora ribe ispuštanje soli u kombinaciji s niskom razinom vode i visokim temperaturama, što je dovelo do masovnog razmnožavanja otrovne vrste alge (Prymnesium parvum).
WWF je istaknuo i pozitivne primjere očuvanja vrsta, uključujući populaciju tigrova u Nepalu, koja se dobro oporavlja, kao i grbavih kitova u Australiji.
Te su životinje skinute s popisa ugroženih vrsta zbog značajnog povećanja populacije. Unatoč tome, potrebne su dodatne mjere kako bi se kitovi zaštitili od prijetnji poput ribolova, brodskog prometa i onečišćenja, rekla je organizacija.
