Ovaj tjedan u Zagrebu se održava konferencija DSC Croatia 22 posvećena podacima i podatkovnoj znanosti na kojoj gostuju brojni domaći i strani data science stručnjaci. Keynote govornik na današnjem otvaranju konferencije bio je Martin Mössler, direktor Science Parka Graz i Business Incubation Centera Europske svemirske agencije (ESA).
Tijekom izlaganja posjetiteljima je objasnio kolika je važnost podataka i njihove analize u ESA-i, govorio je o startupovima, a dotakao se i teme inovacija u Europi i monopola američkih tehnoloških divova.
Govoreći o važnosti podataka za ESA-u rekao je kako je cijeli poslovni model svemira i istraživanja svemira baziran na podacima. Kako je ljudima problem pronaći poveznice između brojnih slojeva podataka, tu uskače umjetna inteligencija koja prepoznaje te obrasce i poveznice te daje rezultate do kojih bi bilo nemoguće ili gotovo nemoguće doći bez računalne analize. Riječ je o brojnim slojevima podataka koje je potrebno istražiti i u njima naći poveznice.
ESA-i i u svemirskoj industriji takvi su podaci iznimno bitni za planiranje misija i za predviđanje kako će se te misije odvijati. Također, naglasio je i važnost otvorenih podataka. Naime, ESA ima open data pristup i podaci koje prikuplja svima su besplatno dostupni za analizu i mogu ih iskoristiti za izgradnju svojih poslovnih modela.
Govoreći o svemiru i podacima, dotakao se i svemirskog turizma za koji je rekao da nije baziran oko podataka, već oko ega, odnosno pokazivanja pri čemu je mislio na ljude poput Jeffa Bezosa i Richarda Bransona.
Problem inovacija u Europi
Tijekom gostovanja imao je i jednu zanimljivu priču o Nikoli Tesli s kojom je pokušao objasniti jedan od problema koji Europa ima s inovacijama i to jako dugo vremena. Naime, koliko god je Tesla bio genijalan, Mössler kaže kako je on protjeran sa sveučilišta iz Graza, nakon čega je završio u SAD-u gdje je nastavio razvijati svoje inovacije. Kaže kako je slična stvar bila i s nekim drugim europskim izumiteljima, a slično je i danas. Europa, odnosno europske kompanije i znanstvenici dobri su u izumima i inovacijama, no problem je u pretvaranju tih inovacija u poslovne modele.
Novac koji se ulaže u edukaciju, istraživanje i znanost na kraju se ne vrati, odnosno Europa to znanje i inovacije ne uspije unovčiti na sličan način kao što u tome uspijevaju tvrtke s druge strane Atlantika.
Upravo zato je ESA pokrenula startup inkubator s kojim želi pomoći inovatorima u razvoju svojih ideja i inovacija, da ih pretvore u konkretne proizvode i na kraju od njih zarade.
Zastarjela tehnologija
Govoreći o ESA-u, otkrio je i jednu zanimljivost. Naime, usprkos napretku tehnologije, Europska svemirska agencija i dalje koristi prilično zastarjeli hardver, odnosno tehnologiju staru 15-20 godina prema kojoj su današnji telefoni nadmoćne računalne mašine. Razlog leži u tome što je to isprobana i dokazana tehnologija i ne žele niti malo riskirati s nečim novijim i modernijim. Ne želite izgubiti misiju vrijednu 2 milijarde eura zbog pregrijavanja procesora. Rekao je kako nitko ne bi mogao biti impresioniran tehnologijom koju koriste.
Također, i svemirske misije imaju svoje posebnosti jer traju jako dugo i do 30 godina. Potrebno je desetljeće planiranja, zatim letovi i onda desetljeće analize podataka.
Martin Mössler kritizirao je i velike tehnološke kompanije koje su se obogatile korištenjem naših podataka. Smatra kako njihov poslovni model ne odgovara klasičnom kapitalizmu i konkurentnosti jer bez prave konkurencije i razmjene informacija to nije pravi poslovni model već monopol, odnosno kvazi monopol.
Na kraju je dao i savjete za sve one koji razmišljaju o pokretanju vlastitih startupova. Smatra kako u takve pothvate ne treba ići sam, već treba oformiti ekipu i pridružiti se nekom inkubatoru kako bi se maksimizirala mogućnost uspjeha i smanjila mogućnost pada. I, svakako, u odnosu s timom ne treba se ponašati kao šef, već kao kolega.
