Zagađeni zrak najveća je prijetnja u okolišu za zdravlje ljudi i fine čestice izazvale su 2019. godine čak 307 tisuća smrtnih slučajeva u Europskoj uniji, iako je ta brojka manja za tri posto nego 2005. godine, utvrdila je EEA.

tri vijesti o kojima se priča Netflix, ilustracija We're goin' up, up, up… Jeste li ga pogledali? Ovo je najgledaniji film na Netflixu svih vremena Pandemija, ilustracija Mogu li te promjene nestati? Otkrili neočekivanu posljedicu pandemije: Čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi Pretila žena sjedi pored vage, ilustracija Bitna je ravnoteža Otkriven novi igrač u gubitku tjelesne težine, no koliko nosi prednosti, toliko je i opasan

Oko 97 posto urbanog stanovništva u EU bilo je 2019. godine izloženo višoj razini finih čestica u zraku no što Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje u smjernicama, a njih 94 posto bilo je izloženo višoj razini dušičnog oksida.

Izloženost zagađenom zraku povezana je s rakom pluća, kardiovaskularnim bolestima i astmom, napominje Reuters.

Provizorni podaci za 2020. godinu još nisu u potpunosti provjereni, a pokazuju kakvo-takvo poboljšanje, vjerojatno zbog vremenskih prilika i mjera zatvaranja u pandemiji covida 19 koje su privremeno ograničile industrijske aktivnosti i promet, utvrdila je EEA.

U svim zemljama EU-a ali i u drugim europskim zemljama, uključujući Tursku i Kosovo, 95 posto stanica za praćenje kvalitete zraka registriralo je 2019. višu koncentraciju finih čestica no što preporučuju smjernice WHO-a.

U 2020. godini opasno visoku koncentraciju zabilježilo je njih 92 posto.

Dušikov dioksid zabilježilo je u pretpandemijskoj 2019. godini 79 posto stanica, a prošle godine 71 posto.

Izvori su finih čestica promet, industrija, a u središnjoj i istočnoj Europi povezane su i s izgaranjem krutog goriva koje se koristi za grijanje domova. Bosna, Turska, Poljska i Bugarska spadaju među zemlje s najvišom razinom tih čestica, utvrdila je europska agencija.

Najvišu razinu dušikovog dioksida, čiji je glavni izvor cestovni promet, bilježile su pak Njemačka i Luksemburg.

EEA u izvješću ističe i veliku razliku između WHO-ovih limita, koji su ove godine postroženi, nakon revizije znanstvenih dokaza o utjecaju zagađenog zraka na zdravlje ljudi, i osjetno blažih limita u EU.

Samo jedan posto stanica za praćenje kvalitete zraka registrirao je u 2020. godini višu razinu finih čestica i dušikovog dioksida no što WHO preporučuje u smjernicama.

Bruxelles je najavio izmjenu standarda kvalitete zraka u 2022. godini kako bi ih uskladio s onima WHO-a, napominje Reuters.