Hrvatska prednjači pred ostalim državama članicama Europske unije u recikliranju električnog i elektroničkog otpada (EE otpad) s više od 80 posto recikliranog otpada te vrste.
Hrvatska je po podacima Eurobarometra za 2020. reciklirala 81,3 posto EE otpada. Švedska je reciklirala 47 posto, Njemačka 38,7 posto, Francuska 36,6 posto i Italija 32,1 posto.
Najlošija je bila Malta sa svega 20,8 posto, rečeno je Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Rješavanje problema EE otpada važno je za ostvarivanje ciljeva Zelenog plana i Akcijskog plana o kružnom gospodarstvu koji je Europska komisija donijela u veljači 2020.
Elektronika je najbrže rastući izvor otpada, a recikliranjem se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena jer se izbjegava nastanak emisija stakleničkih plinova uzrokovanih proizvodnjom novih materijala, posebno metala.
Članice EU-a u prosjeku prikupljaju i oporabljuju više EE otpada nego većina zemalja izvan EU-a, a to je oko 80 posto.
EU je utvrdio zahtjevnije ciljne vrijednosti, poboljšao zakonodavstvo o EE otpadu, ali se suočava s izazovom daljnjeg povećanja stope njegova prikupljanja, recikliranja i ponovne uporabe.
Načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada u Fondu Zvonimir Majić kaže da, po EU direktivi, godišnja stopa odvojenog sakupljanja EE otpada mora biti najmanje 65 posto prosječne mase EE opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine ili 85 posto EE otpada proizvedenog na teritoriju RH.
U Hrvatskoj je u 2020. stavljeno na tržište 66.505 tona takvog otpada, od čega je sakupljeno 40.772 tone, a obrađeno 38.145 tona.
S obzirom na energetsku krizu, pa tako i na kupovnu moć, ali i činjenicu da su novi EE uređaji lakši, Majić smatra kako se može očekivati blagi pad u postocima koje smo dosad dostizali.
Unatoč tomu, uspostavom sustava gospodarenja EE otpadom, Hrvatska je krenula u dobrom smjeru. Ciljevi sakupljanja propisani EU direktivom dostignuti su te ukazuju na zadovoljavajuće organiziran sustav, poručio je.
Međutim, upozorio je da je potrebno intenzivno raditi na razvoju i unaprjeđivanju mreže postrojenja za recikliranje otpadne EE opreme, kao i na edukaciji i uvođenju standarda kvalitete za obradu.
U pametnim telefonima više zlata nego u rudi zlata
EE otpad označava različite oblike električne i elektroničke opreme koja je izgubila vrijednost za korisnika ili više ne ispunjava izvornu svrhu.
Riječ je o nizu uređaja, od malih i velikih kućanskih električnih aparata i IT opreme, pa do velike opreme, kao što su fotonaponske ploče ili bankomati, osim baterija, koje su obuhvaćene zasebnim propisima.
Ako se ne obradi na propisan način, EE otpad je štetan za okoliš jer često sadrži složene spojeve vrlo toksičnih tvari te ne smije završiti u komunalnom otpadu.
Propisnom obradom EE otpada mogu se ostvariti znatne gospodarske koristi te smanjiti potreba za sirovinama, ističu u Fondu.
Primjerice, tona pametnih telefona sadrži otprilike 100 puta više zlata od tone rude zlata.
EE otpad može sadržavati i druge važne metale, kao što su bakar, nikal, indij ili paladij. Utvrđeno da je u EE otpadu prisutno 49 kemijskih elemenata, od kojih bi se mnogi mogli reciklirati radi ponovne upotrebe u drugim proizvodima.
Europska komisija uvrstila je 18 od tih 49 elemenata na popis gospodarski važnih materijala za koje postoji visoki rizik od nestašice.
EU je prvu direktivu o otpadnoj EE opremi donio 2003., a 2012. zamijenio ju je novom i uveo načelo „proširene odgovornosti proizvođača”, prema kojemu proizvođači EE opreme u skladu s načelom „onečišćivač plaća” moraju financirati gospodarenje tim otpadom.
Zbrinjavanje je besplatno
U Hrvatskoj je sustav gospodarenja EE otpada uspostavljen 2007. i njime upravlja Fond. Radi pokrivanja troškova proizvođači EE opreme plaćaju naknadu od 2,25 kuna po kilogramu.
Sakupljanje se sastoji od prikupljanja, razvrstavanja i privremenog skladištenja u svrhu prijevoza na obradu.
Naknada za sakupljanje iznosi 2,60 kuna po kilogramu. Ovlašteni sakupljač je pravna ili fizička osoba - obrtnik koja ima dozvolu te EE otpad sakuplja odvojeno od ostalih vrsta otpada.
Za posjednika EE otpada zbrinjavanje je besplatno. Ovlašteni sakupljači imaju obvezu preuzeti EE otpad u cijelosti, bez naplate, unutar 20 dana od poziva posjednika i predati ga obrađivaču.
Posjednik može otpad predati bez plaćanja naknada pozivom na besplatni telefonski broj, na e-mail, slanjem SMS-a ili prijavom preko internetskog portala.
Posjedniku EE otpada iz kućanstva omogućen je povrat tog otpada prodavatelju po načelu "jedan za jedan". Omogućen je i povrat žarulja prodavatelju koji u prodajnom programu ima žarulje bez naknade i obveze kupnje.
Za posjednike iz kućanstva, bez naknade i obveze kupnje, omogućen je i povrat prodavatelju EE otpada vanjskih dimenzija do 25 centimetara, čija trgovina ima veću prodajnu površinu od 400 kvadratnih metara.
Također može taj otpad i samostalno odložiti u sakupljačke centre kao i putem organiziranih sakupljačkih akcija ovlaštenih sakupljača.
Sustav EE otpada sastoji se od šest kategorija: opreme za izmjenu topline; zaslona, monitora i opreme koja sadrži površine veće od 100 četvornih centimetara; žarulja; velike i male opreme te male opreme informatičke tehnike (IT) i opreme za telekomunikacije.
Dvije tvrtke dobile ovlaštenja za obradu
Obrada EE otpada postupci su oporabe ili zbrinjavanja te pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja. Obrađivač je obvezan bez naplate preuzeti od sakupljača sav sakupljeni EE otpad te ga obraditi.
Naknada za obradu plaća se 1,40 i 1,60 kuna po kilogramu, ovisno o kategoriji.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je novi javni poziv za podnošenje zahtjeva za davanje ovlaštenja za sklapanje ugovora s Fondom za obavljanje poslova obrade otpadne EE opreme.
Fond je sklopio ugovore s tvrtkama CE-ZA-R i SPECTRA MEDIA, koje su ispunile uvjete javnog poziva i dobile ovlaštenja Ministarstva.
CE-ZA-R pruža usluge industrijske demontaže, uklanjanja i sakupljanja tvorničkog i proizvodnog otpada, odvoza zastarjelih pogona i strojeva te za taj otpadni materijal osigurava cjelovitu uslugu recikliranja.
SPECTRA MEDIA ima tri pogona za obradu otpada - dva u Virovitici te jedan u Donjoj Bistri. Ulaže velika sredstva, znanje i resurse od 2007., kada se počelo s recikliranjem,.
Piše: Marina Bujan
