Ljudi su prošle godine odbacili rekordnih 53,6 milijuna tona električnog i elektroničkog otpada, što predstavlja porast od 21 posto u pet godina, prema izvješću UN-a. Napori uloženi u recikliranje toga otpada ne prate rast količine e-otpada, prema Međunarodnoj telekomunikacijskoj uniji (ITU) u Ženevi.

Samo 17 posto toga otpada prikupljeno je prošle godine kako bi se ponovno koristilo. Najmanje 57 milijarda dolara vrijedne komponente poput zlata, srebra ili platine odbačene su i spaljene umjesto da su reciklirane.

ITU upozorava da rastuće planine električnog i elektroničkog otpada predstavljaju sve veću opasnost za okoliš jer taj otpad sadrži mnogo toksičnih materijala.

Ruediger Kuehr, koautor izvješća, kaže da bi rastuću svijest o plastičnom otpadu trebala pratiti slična svijest o problemu električnog i elektroničkog otpada. U suprotnom idemo u veliku krizu, rekao je za dpa.

Brzi razvoj elektronike i masovna potrošnja električnih uređaja osigurali su električnom i elektroničkom otpadu status najbrže rastućeg kućnog otpada. Tu su i pokretne igračke, električni uređaji za vrt, pametna odjeća koja mjeri puls, kaže Kuehr.

Kratki vijek i komplicirani popravci osigurali su porast toga otpada. Prosječno svaki čovjek na svijetu godišnje proizvede više od sedam kilograma električnog i elektroničkog otpada.

Azija proizvodi 24,9 milijuna tona toga otpada, Amerike 13,1 milijun tona a Europa 12 milijuna tona. No po glavi stanovnika Europljani i Amerikanci prednjače pred Azijom.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju