Ljudi su prošle godine odbacili rekordnih 53,6 milijuna tona električnog i elektroničkog otpada, što predstavlja porast od 21 posto u pet godina, prema izvješću UN-a. Napori uloženi u recikliranje toga otpada ne prate rast količine e-otpada, prema Međunarodnoj telekomunikacijskoj uniji (ITU) u Ženevi.

tri vijesti o kojima se priča Pandemija, ilustracija Mogu li te promjene nestati? Otkrili neočekivanu posljedicu pandemije: Čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi Kibernetička sigurnost, ilustracija Iz Fine umiruju javnost Uzbuna u Fini: Pronađeni pogrešno izdani certifikati koji su mogli stvoriti ozbiljne probleme Arheološko nalazište, ilustracija Odgovor je u DNK-u Razriješena povijesna zagonetka koja je godinama mučila znanstvenike: Otkud dolaze Slaveni i kako su "osvojili" Europu?

Samo 17 posto toga otpada prikupljeno je prošle godine kako bi se ponovno koristilo. Najmanje 57 milijarda dolara vrijedne komponente poput zlata, srebra ili platine odbačene su i spaljene umjesto da su reciklirane.

ITU upozorava da rastuće planine električnog i elektroničkog otpada predstavljaju sve veću opasnost za okoliš jer taj otpad sadrži mnogo toksičnih materijala.

Ruediger Kuehr, koautor izvješća, kaže da bi rastuću svijest o plastičnom otpadu trebala pratiti slična svijest o problemu električnog i elektroničkog otpada. U suprotnom idemo u veliku krizu, rekao je za dpa.

Brzi razvoj elektronike i masovna potrošnja električnih uređaja osigurali su električnom i elektroničkom otpadu status najbrže rastućeg kućnog otpada. Tu su i pokretne igračke, električni uređaji za vrt, pametna odjeća koja mjeri puls, kaže Kuehr.

Kratki vijek i komplicirani popravci osigurali su porast toga otpada. Prosječno svaki čovjek na svijetu godišnje proizvede više od sedam kilograma električnog i elektroničkog otpada.

Azija proizvodi 24,9 milijuna tona toga otpada, Amerike 13,1 milijun tona a Europa 12 milijuna tona. No po glavi stanovnika Europljani i Amerikanci prednjače pred Azijom.