Gotovo svakodnevno na mreži možemo pročitati upozorenja kako umjetna inteligencija dolazi po brojne poslove, uz prilično pesimistična predviđanja oko budućnosti tržišta rada. Zbog ove tehnologije na udaru su prvi puta i poslovi za koje se prije mislio da su relativno sigurni - uredski, administrativni i intelektualni poslovi.
Svi koji često koriste umjetnu inteligenciju (a takvih je danas mnogo) već su upoznali sve nevjerojatne mogućnosti, kao i potencijal AI-a te mogu shvatiti zašto su takva upozorenja sve češća i zašto je veliki broj ljudi zabrinut za svoj posao. Bez ove tehnologije u mnogim je uredima diljem svijeta već sada posao nezamisliv, a s daljnjim napretkom, za brojne pozicije (pogotovo one početne) ljudi će biti sve manje potrebni.
Ne može se nositi sa svim svakodnevnim uredskim izazovima
No koliko god da je AI sposobna i zaista može obavljati poslove koji su prije bili rezervirani samo za ljude, ova je tehnologija još daleko od toga da može u potpunosti zamijeniti uredski posao koji danas obavljaju ljudi. Tako barem pokazuje nedavno provedeno istraživanje tvrtke Mercor koje je pokazalo kako se umjetna inteligencija i dalje ne može nositi sa svim svakodnevnim zadacima i izazovima potrebnim za uspješno obavljanje posla u nekom bankarskom ili odvjetničkom uredu.
Naime, AI danas zaista može dati točne odgovore na brojna kompleksna pitanja (naravno, uvijek su moguće i halucinacije i izmišljanja), riješiti matematičke probleme itd., no kada su u pitanju nekakvi zadaci koji uključuju više akcija i koraka, korištenje informacija iz više izvora te općenito razumijevanje konteksta - što se često traži u uredskim poslovima, tu AI nailazi na probleme. Ovo je istraživanje pokazalo da čak i najbolji modeli (Gemini 3 i Chat GPT 5,2) ne mogu dati niti 25 posto točnih odgovora, odnosno ne mogu zadovoljavajuće odraditi potrebnu akciju.
Druga strana medalje
Problem nije u sirovoj inteligenciji, već u kontekstu, objasnio je te rezultate izvršni direktor ove tvrtke za treniranje umjetne inteligencije Brendan Foody. Objasnio je kako se u stvarnom svijetu odvjetnici, bankari i drugi moraju potruditi kako bi došli do odgovora koji su im potrebni. To može uključivati pretraživanje tema na Slacku, čitanje pravila iz nekih PDF dokumenata, proučavanje tablica i na kraju sve to moraju sintetizirati kako bi odgovorili na pitanje o usklađenosti s GDPR-om. Za ljude je takva promjena konteksta prilikom pretraživanja kako bi dobili odgovor na određena pitanja i riješili probleme prirodna, dok se AI ne snalazi najbolje u tome pa na kraju može dati netočne odgovore.
Oni koji strahuju za svoj posao na rezultate ovog istraživanja mogu gledati s olakšanjem, no postoji i druga strana medalje. A to je da je napredak koji je ova tehnologija ostvarila tijekom samo jedne godine nevjerojatan. Naime, točnost modela tada je iznosila samo između 5 i 10 posto, dok je u godinu dana već dogurala na 24 posto. Jasno, s godinama će taj postotak samo rasti i bit će zanimljivo pratiti hoće li taj rast i dalje biti tako rapidan, što bi značilo da se bližimo tom trenutku u kojem bi AI zaista mogla zaprijetiti brojnim poslovima.
Izvor: Digital Trends
