U povodu izložbe o povijesti hrvatskih videoigara u srijedu je, u sklopu jednog od programa izložbe "Priče iz davnine: Povijest hrvatskih videoigara", pioniru računarstva Branimiru Makancu dodijeljena nagrada za životno djelo.
Nagrada mu je dodijeljena za izniman doprinos razvoju videoigara, a primio ju je njegov sin Juraj Makanec.
Osnivač i kustos Muzeja povijesti videoigara Damir Šlogar istaknuo je kako je izložba o povijesti hrvatskih videoigara, koja će biti otvorena sutra, nastala nakon mjeseci pomnog istraživanja i muzeološke pripreme te je najavio kako će izložba postati dio stalnog postava Muzeja.
Videoigre i industrija videoigara danas uživaju blagodati kojih nekad nije bilo, dodao je Šlogar istaknuvši važnost činjenice da su uvrštene u Zakon o audiovizualnim djelatnostima te se zahvalio na potpori Hrvatskog audiovizualnog centra.
Naglasio je i važnost inicijativa kao što su Games Croatia, trajne potpore Ministarstva kulture i medija te veliku ulogu Muzeja u obogaćivanju turističkog prometa Grada Zagreba.
Govoreći o 80-tim godinama prošlog stoljeća Šlogar je istaknuo kako su, unatoč zabrani uvoza proizvoda skupljih od 100 odnosno 150 maraka, hobisti i entuzijasti "uspijevali" doći do računala te je posebno istaknuo ulogu Multimedijalnog centra pod vodstvom inženjera Branimira Makaneca.
Makanec je, dodaje, učinio računala puno pristupačnijim običnim ljudima te je upravo njegov rad bio inspiracija mladim autorima videoigara.
Godina 1985. bila je, naglašava, prekretnica iz više razloga, a neki od njih su i pokretanje prvog časopisa o videoigrama pod nazivom "Pilot-video" te prvog izdavača videoigara, tvrtke Suzy Soft.
Devedesetih godina, ističe, dolazi do ubrzanog razvoja pri čemu veliku ulogu pridaje i gaming studiju Croateamu i njihovoj videoigri "Serious Sam".
Naglasio je i kompleksnost pitanja prve hrvatske videoigre te da su u Muzeju odredili kriterije kao što su zemlja podrijetla, autori i međunarodna distribucija, no da je nemoguće odrediti točan datum njenog izlaska.
Unatoč tome, "Kung-fu" pionira računarstva Damira Muraje smatra se prvom hrvatskom svjetski uspješnom videoigrom.
Za razvoj videoigara potreban je određeni mentalitet, navodi Muraja, pri čemu je uloga Hrvatske u bivšoj SFRJ bila od velike važnosti zbog sposobnosti snalaženja, improvizacije, kreativnosti i originalnosti, ali i suradnje među entuzijastima.
U to vrijeme, dodaje Muraja, nije postojala poslovna upotreba računala, već isključivo zabavna zbog čega je shvaćena kao "gubitak vremena".
Znanstvenik i tvorac videoigara Janko Mršić-Flögel ističe i važnost kvalitetnog tehnološkog obrazovanja, posebno Multimedijalnog centra i knjižnica među kojima su i današnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
Pročelnik Gradskog ureda za digitalizaciju, nove tehnologije i tehničke poslove Dražen Lučanin najavio je i prvo Game Jam natjecanje u razvoju videoigara.
Art-direktor Croteama Admir Elezović istaknuo je i važnost takozvanih copy-partyja na kojima su se razmjenjivale ideje, sugestije, znanja te kopirao materijal.
Zaključeno je i kako je industriji potreban "reset" odnosno smanjenje iznimno skupih projekata koji ne polučuju uspjeh te razvijanje takozvanih "indie" videoigara, manjeg budžeta.
