Drugi najveći egipatski grad i najveća luka Aleksandrija za nekoliko bi desetljeća mogla nestati pod morem.
Čak i po najboljem UN-ovu scenariju, trećina grada koji je na delti Nila osnovao Aleksandar Veliki bit će pod vodom ili nenastanjiva do 2050. godine.
Milijun i pol stanovnika od njih šest milijuna morat će pobjeći iz svojih domova. Njezine drevne ruševine i povijesni spomenici također su u velikoj opasnosti od Sredozemnog mora.
Već su stotine stanovnika morale napustiti stanove koje su potkopale poplave 2015. i 2020. godine.
Svake godine grad tone za više od tri milimetra zbog brana na Nilu koje zadržavaju riječni mulj koji je nekoć učvršćivao tlo te zbog vađenja plina iz podmorja. Istodobno razina mora raste zbog globalnog zagrijavanja.
Sredozemno more bi se moglo podići za jedan metar u roku od tri desetljeća, po najgorim predviđanjima UN-ova panela za klimu IPCC.
To bi poplavilo „trećinu jako produktivnog poljoprivrednog zemljišta u delti Nila”, kao i „gradove od povijesne važnosti poput Aleksandrije”, dodaje se.
Nestati bi mogla trećina grada
UN-ovi stručnjaci kažu da će se razina Sredozemnog mora podići brže od gotovo svih mora na svijetu.
Klimatske promjene su realnost, a ne više šuplja prijetnja, rekao je Ahmed Abdel Kader, čelnik agencije za zaštitu egipatske obale.
Čak i u najboljem slučaju Sredozemno more podići će se za 50 centimetara do 2050., po drugim egipatskim i UN-ovim istraživanjima.
Aleksandrija bi tada bila poplavljena 30 posto, četvrtina stanovnika morala bi se preseliti, a 195.000 ljudi izgubilo bi posao.
Takva katastrofa imat će dramatične posljedice za 104 milijuna stanovnika Egipta jer se u Aleksandriji nalazi i najveća luka u zemlji i jedno je od glavnih gospodarskih središta, rekao je Kader.
Širom delte more je već zašlo u kopno više od tri kilometra u zadnjih pedesetak godina, progutavši 1980-ih glasoviti svjetionik u Rosetti iz 19. stoljeća.
Sve to poklapa se s eksplozijom broja stanovnika Aleksandrije, u koju su se u proteklih deset godina doselila gotovo dva milijuna ljudi, dok ulaganja u infrastrukturu, kao i drugdje u Egiptu, zaostaju.
Guverner grada Mohamed al-Šarif rekao je da je sagrađen sustav odvodnje oborinskih voda za ceste kako bi apsorbiralo milijun kubnih metara kiše. Ali budući da se zbog klimatskih promjena događaju sve snažnije oluje, „danas može u samo jednom danu pasti 18 milijuna kubnih metara” kiše.
Klima koja se mijenja uzrokuje kaotične vremenske prilike u Aleksandriji koje se mogu kretati od vrućina izvan sezone do snijega.
Nikada nismo doživjeli tako toplo vrijeme koncem listopada, rekao je stanovnik grada Mohamed Omar (36) za AFP. Temperature su dosegle 26 Celzijevih stupnjeva, pet iznad normale.
Izgubljena u valovima
Ta prijetnja nanijela je velik udarac imidžu grada koji voli slaviti svoje kozmopolitsko zlatno doba s početka 20. stoljeća s art deco kafićima i elegantnim avenijama sa zgradama u pariškom stilu.
Mnogi Egipćani bili su užasnuti kada je tadašnji britanski premijer Boris Johnson upozorio da bi Aleksandrija mogla nestati „pod valovima” na konferenciji o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu prošle godine.
Da, ta prijetnja postoji, ali pokrećemo projekt da je ublažimo, rekao je Kader.
Sadi se velik pojas trstike duž 69 kilometara obale. Pijesak se za nju hvata i zajedno formiraju prirodnu barijeru, rekao je.
Uskoro će biti uvedeni i mehanizmi za uzbunjivanje i mjerenje valova, rekao je.
Ugroženo povijesno nasljeđe
Bogato i drevno povijesno nasljeđe Aleksandrije posebno je ranjivo. Najviše je izložena mamlučka tvrđava Qaitbay iz 15. stoljeća sagrađena na zemljištu na kojem se nekoć nalazio poznati svjetionik, jedno od sedam čuda antičkog svijeta.
Budući da je konstantno pod udarom valova, postavljen je lukobran od 5000 golemih betonskih blokova da je štiti.
Još više ih štiti šetnicu uz more iz 19. stoljeća.
Uništavanje i obnova nisu ništa novo za grad koji je nekoć bio dom Aleksandrijske knjižnice, najvećeg svjetskog hrama znanja, koji su slučajno spalili vojnici Julija Cezara.
Ni njezin suvremeni nasljednik, blistavo zdanje na šetnici nakošeno poput Sunčeva diska prema moru, niti ostatak grada ne mogu biti prepušteni vodenoj grobnici, rekao je Kader.
Zapad ima moralnu odgovornost, mora pomoći suzbijanju negativnih posljedica klimatskih promjena, koje su rezultat njegova civilizacijskog i industrijskog modela.
Egipat će uporno naglašavati tu poruku na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP27, koja se 6. studenoga otvara u Šarm el-Šeiku.
