Novi seizmički podaci ukazuju na prisutnost do sada nepoznatog sloja rastaljenog kamenja koji okružuje tekuću metalnu jezgru - najdublju komponentu planeta - koja je manja i gušća nego što se prethodno procjenjivalo, objavili su znanstvenici.
Valovi generirani potresima, uključujući one uzrokovane udarima meteorita, razlikuju se u brzini i obliku kada putuju kroz različite materijale unutar planeta.
Podaci s InSightovog seizmometra omogućili su da unutarnja struktura planeta dođe u fokus.
Udar meteorita koji se dogodio u planinskom području Marsa pod nazivom Tempe Terra 18. rujna 2021. izazvao je potres magnitude 4,2 i ostavio krater širok oko 130 metara. Dogodilo se to na suprotnoj strani Marsa od lokacije InSighta na zaravni Elysium Planitia.
Važnost udara u drugu stranu bila je u stvaranju seizmičkih valova koji su prošli kroz duboku unutrašnjost planeta, uključujući jezgru. Prethodno nismo primijetili seizmičke valove koji prolaze jezgrom. Vidjeli smo samo refleksije s vanjske strane jezgre, rekao je znanstvenik Amir Khan s ETH Zuerich u Švicarskoj, glavni autor jednog od dva znanstvena rada o novim otkrićima objavljenim u časopisu Nature.
Ponašanje valova pokazalo je da prethodnim procjenama Marsove unutrašnjosti nešto nedostaje - prisutnost rastaljenog silikatnog sloja debelog oko 150 km koji okružuje jezgru. To rastaljeno područje nalazi se na dnu unutarnjeg dijela planeta koji se naziva plašt.
Znanstvenici su ponovno izračunali veličinu jezgre, otkrivši da ona ima promjer od oko 3350 km, s volumenom oko 30% manjim nego što se prije mislilo.
Rekli su da se plašt - stjenoviti sloj između kore i jezgre planeta - proteže oko 1700 km ispod površine.
Za razliku od Marsa, Zemlja nema rastaljeni sloj oko svoje jezgre. Jedna od dvije studije objavljene u srijedu pokazuje da je taj sloj potpuno rastaljen, dok je po drugoj većinom potpuno rastaljen, s gornjim dijelom djelomično rastaljenim.
Rastaljeni i djelomično rastaljeni sloj u osnovi se sastoji od silikata (minerala koji stvaraju stijene) koji su obogaćeni željezom i radioaktivnim elementima koji proizvode toplinu u usporedbi s gornjim čvrstim plaštom, rekao je Henri Samuel, znanstvenik iz francuske nacionalne istraživačke organizacije CNRS koji radi na Institutu de Physique du Globe de Paris i glavni je autor druge studije.
Jezgra Marsa sastoji se većinom od željeza i nikla, ali ima i neke lakše elemente poput sumpora, kisika, ugljika i vodika. Znanstvenici su zaključili da ti lakši elementi čine oko 9-15% mase jezgre, što je manje od prethodno procijenjenog.
Ta količina lakih elemenata nije različita od one u Zemljinoj jezgri, za koju se procjenjuje da iznosi oko 10 posto, rekao je Khan.
Mars, četvrti planet od Sunca, ima promjer od 6.791 km, u usporedbi sa Zemljinim promjerom od 12.755 km. Zemlja je gotovo sedam puta veća u ukupnom volumenu.
NASA je 'umirovila' InSight 2022. nakon četiri godine rada.
Naučili smo mnogo o Marsu proučavajući jedinstveni seizmički zapis koji nam je dao InSight, rekao je Samuel.
Planeti su bogati i složeni sustavi jer su mjesto gdje mnoge različite vrste procesa koegzistiraju i djeluju na različitim prostornim i vremenskim razinama, a Mars nije iznimka.
