Meteorolozi nikad prije nisu vidjeli takvo što, izjavio je Ed Plumb, meteorolog Nacionalne vremenske službe u Fairbanksu, govoreći o olujama s munjama koje su počele prošle subote.
Naime, uobičajeno zrak iznad arktičkog oceana, posebno kada je voda prekrivena ledom, nema dovoljno toplinskog strujanja potrebnog za nastanak oluja s munjama. No, zbog klimatskih promjena to se sada mijenja, jer se Arktik zagrijava brže od ostatka svijeta.
Epizode ljetnih oluja s munjama unutar arktičkog kruga utrostručile su se od 2010., što je trend izravno povezan s promjenom klime i ubrzanim nestankom leda na dalekom sjeveru, izvijestili su znanstvenici o svom istraživanju koje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letter. Kako led nestaje, sve više vode hlapi, povećavajući vlažnost u sve toplijoj atmosferi.
S višim temperaturama i to će se događati", izjavio je koautor istraživanja Robert Holzworth, fizičar na Sveučilištu Washington u Seattleu.
Te električne oluje ugrožavaju arktičke borealne šume, jer uzrokuju požare u udaljenim područjima, koja se već ionako peku na ljetnom suncu.
Borealno područje Sibira bilježi najviše munja od bilo koje druge arktičke regije, kazao je Holzworth.
Sve je učestalija pojava munja i diljem arktičkih područja tundre, kao i iznad arktičkog oceana i ledenog pokrivača. U kolovozu 2019. munja je zasvijetlila na svega 100 kilometara od Sjevernog polja, utvrdili su istraživači.
Ono što je nekad bilo vrlo rijetka pojava, sada je samo rijetka, kazao je Rick Thoman, znanstvenik sa Sveučilišta Aljaska u Fairbanksu.
Kao što je niz arktičkih oluja ovoga tjedna pokazao, munje se već pojavljuju na neočekivanim mjestima, dodao je. Ne sjećam se da su se munje pojavljivale na Arktiku tri dana zaredom, ustvrdio je.
Uz sve više munja, Sibir je proteklih godina pojačano na udaru divljih šumskih požara. Ovoga tjedna ruska vojska koristila je zrakoplove za gašenje požara kako bi zaustavila vatru na gotovo 800.000 hektara šume, dok je najjače pogođena regija Jakutije već tjednima u izvanrednom stanju zbog požara.
Zagrijavanje Arktika potiče i rast vegetacije na sjeveru aljaškog područja tundre, čime se stvara dodatno gorivo za požare, tvrde znanstvenici. Do kraja stoljeća dvostruko više aljaške tundre moglo bi redovito gorjeti nego što je to bilo uobičajeno u prošlosti, dok bi se broj požara mogao učetverostručiti, tvrde znanstvenici iz Međunarodnog centra za istraživanje Arktika u Fairbanksu.
