Mala, ali obećavajuća studija provedena u SAD-u ulila je nadu osobama koje boluju od raka rektuma. Kako je objavljeno u studiji, iako je istraživanje provedeno na malom broju pacijenata, svi su nakon liječenja eksperimentalnim lijekom ušli u remisiju.
Lijek o kojem je riječ zove se dostarlimab i prodaje se pod robnom markom Jemperli. Radi se o imunoterapijskom lijeku koji se koristi u liječenju raka vrata maternice. No, ovo je bilo prvo kliničko istraživanje o tome je li učinkovit i protiv raka debelog crijeva.
Dosadašnji rani rezultati sugeriraju da je iznenađujuće učinkovit, a znanstveni tim kaže da bi uspješna remisija raka, viđena kod svakog pacijenta u istraživanju, mogla biti bez presedana u liječenju protiv raka.
Vjerujem da je ovo prvi put da se ovo dogodilo u povijesti bolesti raka, rekao je za New York Times medicinski onkolog Luis Diaz Jr. iz bolnice Memorial Sloan Kettering Cancer Center (MSK), stariji autor nove studije objavljene u znanstvenom časopisu The New England Journal of Medicine.
Specifični slučajevi sa specifičnim tumorima
Vrijedi napomenuti da su pozitivni rezultati dosad viđeni samo kod 12 pacijenata (ispitivanje je i dalje u tijeku), od kojih su svi imali tumore s genetskim mutacijama zvanim nedostatak popravka neusklađenosti (MMRd), koji su viđeni u podskupini od približno pet do deset posto pacijenata s rakom debelog crijeva.
Pacijenti s takvim tumorima obično manje reagiraju na kemoterapiju i zračenje, što povećava potrebu za kirurškim uklanjanjem njihovih tumora. Međutim, MMRd mutacije također mogu učiniti stanice raka ranjivijim na imunološki odgovor, posebno je potpomognut imunoterapijskim agensom, u ovom slučaju inhibitorom kontrolne točke, koji oslobađa ograničenja na imunološke stanice kako bi one mogle učinkovitije ubiti stanice raka.
Kada se te mutacije akumuliraju u tumoru, one stimuliraju imunološki sustav, koji napada stanice raka pogođene mutacijama, kaže Diaz.
Obično bi pacijenti s ovom vrstom tumora rektuma mogli očekivati da će se podvrgnuti kemoterapiji i terapiji zračenjem prije kirurškog uklanjanja raka. Nažalost, za mnoge pacijente ovaj raspon tretmana ima dugotrajne posljedice koje mogu trajati do kraja života.
Standardni tretman raka debelog crijeva kirurškim zahvatom, zračenjem i kemoterapijom može biti posebno težak za ljude zbog lokacije tumora. Mogu patiti od disfunkcije crijeva i mokraćnog mjehura koja im mijenja život, inkontinencije, neplodnosti, seksualne disfunkcije i još mnogo toga, kaže medicinska onkologinja MSK-a Andrea Cercek, prva autorica spomenute studije.
Nevjerojatnom srećom pacijenti koji su se uključili u ovo ispitivanje dosad su potpuno izbjegli navedene postupke i njihove povezane nuspojave.
Tumori netragom nestali
U studiji faze 2 pacijenti su dobivali dostarlimab svaka tri tjedna tijekom šest mjeseci, uz mogućnost standardne kemoradioterapije i operacije ako se tumori vrate. No, tumori se nisu vratili.
Nakon šest mjeseci praćenja svih 12 pacijenata u ispitivanju pokazalo je potpuni klinički odgovor, bez dokaza o tumorima koji bi se mogli vidjeti putem MR skeniranja, PET skeniranja, endoskopije i biopsije, između ostalih testova.
Dr. Cercek mi je rekla da je tim liječnika pregledao moje testove. Budući da nisu mogli pronaći nikakve znakove raka, dr. Cercek je rekla da nema razloga da me tjeraju na terapiju zračenjem, objašnjava Sascha Roth, prvi pacijent uključen u ispitivanje.
Istraživanje su financirale brojne organizacije, uključujući farmaceutsku tvrtku GlaxoSmithKline, koja proizvodi Jemperli.
Trenutačno je ukupno 12 pacijenata završilo liječenje i podvrgnuto je najmanje šest mjeseci praćenja. Otprilike tri četvrtine pacijenata dosad je imalo blage ili umjerene nuspojave, uključujući osip, svrbež, umor i mučninu, ali dosad nijedan nije zabilježio ponovni rast tumora, prosječnim praćenjem nakon godinu dana, a neki pacijenti, poput Rotha, dvije su godine bez raka.
U konačnici se očekuje da će ispitivanje uključiti oko 30 pacijenata. Kad podaci o cijeloj skupini budu dostupni, imat ćemo potpuniju sliku o tome koliko je dostarlimab siguran i učinkovit kod bolesnika s rakom debelog crijeva, iako je potrebno još više studija na širim skupinama pacijenata.
Optimizam, ali i oprez
Do tog trenutka moramo se odnositi prema trenutačnim rezultatima s optimizmom i oprezom, kaže onkologinja Hanna K. Sanoff s američkog Sveučilišta Sjeverne Karoline, koja je napisala komentar na nalaze.
Prema Sanoff, klinički potpuni odgovor na liječenje nije surogat za dugotrajnu kontrolu raka jer iako inhibitori kontrolne točke poput dostarlimaba mogu imati efekte koji traju godinama, općenito se očekuje da će se ponovni rast raka i dalje pojaviti kod manjine pacijenata kod kojih se tumori liječe neoperativno, a kamoli ovakvim eksperimentalnim tretmanom.
Vrlo se malo zna o vremenu potrebnom da se otkrije je li klinički potpuni odgovor na dostarlimab jednak izlječenju. Hoće li rezultati ove male studije biti generalizirani na širu populaciju pacijenata s rakom rektuma također nije poznato, objašnjava Sanoff, napominjući da također trebamo replikaciju rezultata većeg razmjera kako bismo bili sigurni u prednosti lijeka, koje su dosad viđene samo kod manjine pacijenata s MMRd tumorima.
Imajući na umu ova upozorenja, ovdje se ima čemu nadati; znanstvenici već istražuju može li njihov jedinstveni imunoterapijski pristup također pomoći pacijentima s drugim tumorima koji imaju MMRd, kao što su neke vrste raka želuca, prostate i gušterače.
Unatoč tim neizvjesnostima, Cercek i njezini kolege i njihovi pacijenti, koji su pristali odustati od standardnog liječenja za obećavajuću, ali nepoznatu budućnost imunoterapijom, pružili su ono što bi moglo biti rani uvid u revolucionarnu promjenu liječenja, piše Sanoff.
Izvor: Science Alert
