U provokativnom znanstvenom eseju nedavno objavljenom u časopisu Current Biology dva neurobiologa sa Sveučilišta u Tel Avivu, Yossi Yovel i Oded Rechavi, zadiru u područje životinjske komunikacije temeljene na umjetnoj inteligenciji. Riječ je o konceptu koji podsjeća na slavni Turingov test.
Nazvan "Doctor Dolittle Challenge", njihov prijedlog predviđa AI jezični model sličan ChatGPT-u, ali prilagođen za razgovor sa životinjama.
Yovel i Rechavi ističu tri ključne prepreke koje taj AI model za komunikaciju sa životinjama mora svladati:
1. Korištenje komunikacijskih znakova svojstvenih životinjama, bez uvođenja novih koje bi životinja morala učiti, primjerice kao pas koji slijedi ljudske naredbe.
2. Primjena tih znakova u različitim kontekstima ponašanja, ne samo za umiljavanje ili prijetnje.
3. Izazivanje mjerljivog odgovora životinje, kao da komunicira sa srodnikom, a ne sa strojem.
Intrigantan primjer koji zadovoljava dva uvjeta
Intrigantan je primjer takve komunikacije gegajući ples medonosne pčele, kojim pčele prenose informacije o izvorima hrane svojoj koloniji. Znanstvenici su uspjeli replicirati taj ples u robotskoj pčeli te uspjeli ispuniti prvi i treći aspekt izazova. Međutim, ta komunikacija ostaje ograničena na određeni kontekst, što isključuje upite o pčelinim željama ili emocijama.
Unatoč napretku, mogućnost sveobuhvatnog razgovora sa životinjama postavlja duboke izazove. Jedinstvenost ljudskog jezika mogla bi stvoriti nepremostivu prepreku. Tvrdnja njemačkog filozofa Ludwiga Wittgensteina da čak i kad bi lav mogao govoriti, razumijevanje bi moglo izostati, naglašava ovu tvrdnju.
Svladavanje komunikacije sa životinjama
Ako je Wittgenstein u pravu, nikada nećemo moći pitati mačku kako se osjeća ili objasniti da ChatGPT već znači CatGPT na francuskom (i da bi to moglo biti smiješno, op.a.), pišu Yove i Rechavi.
Yovel i Rechavi razmišljaju o tome može li čak i dešifriranje zamršenog plesa pčele zahtijevati unose nepoznatih podataka, kao što su taktilni i akustični znakovi o kvaliteti izvora.
Ti bi podaci također trebali biti prikupljeni i uneseni u algoritam umjetne inteligencije ako bi se od njega tražilo da probije kod, ali nismo sigurni koje bi druge vrste podataka trebalo zabilježiti, napominju dvojica izraelskih znanstvenika.
S druge strane, svladavanje komunikacije između primata moglo bi biti lakše, s obzirom na to da je ta komunikacija najbliža našoj. No čak i ako se prikupljanje podataka pokaže izvedivim, ostaje nedostižna provjera razumijevanja komunikacije kod primata koju pokreće umjetna inteligencija, a često se to oslanja na neuronske snimke.
Budućnost AI-a u komunikaciji sa životinjama je neporeciva, ali...
Budući potencijal umjetne inteligencije u razumijevanju komunikacije životinja je neporeciv, iako Yovel i Rechavi priznaju da bi postizanje razgovora sličnih onih doktora Dolittlea moglo ostati nedostižno, čak i uz eksponencijalni napredak umjetne inteligencije.
Autori pozivaju znanstvenike da prihvate izazov doktora Dolittlea, primjenjujući umjetnu inteligenciju za razotkrivanje složenosti komunikacije životinja. U konačnici, oni na ovaj pothvat gledaju kao na zadivljujuću znanstvenu potragu.
Čak i ako nikada ne budemo razgovarati sa životinjama na ljudski način, razumijevanje toga koliko je složena životinjska komunikacija i pokušaj da je iskoristimo i oponašamo je fascinantan znanstveni pothvat, pišu u zaključku autori eseja.
Izvor: Science Alert
