Jednostavna promjena životnog stila može potaknuti zdravije navike kod mnogih. Naime, raniji odlazak na spavanje može biti povezan s većom tjelesnom aktivnošću sljedeći dan, pokazala je velika nova studija.
Znanstvenici sa Sveučilišta Monash u Australiji analizirali su podatke prikupljene nosivim uređajima koje je tijekom godine nosilo 19.963 ljudi, skupivši gotovo šest milijuna dnevno-noćnih točaka podataka. Taj ogroman skup podataka pokazao je jasan obrazac, da je raniji odlazak na spavanje povezan s više umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti sljedeći dan.
Primjerice, sudionici koji su išli na spavanje u 21:00 vježbali su oko 30 minuta više od onih koji su otišli spavati u 01:00 ujutro, te 15 minuta više od onih s prosječnim vremenom spavanja u 23:00. Zanimljivo, oni koji su spavali samo pet sati vježbali su 41,5 minuta više od onih koji su spavali devet sati, iako to može imati negativne posljedice zbog nedostatka sna.
Psiholog Josh Leota s Monash sveučilišta objasnio je implikacije istraživanja za javno zdravlje.
Ovi uvidi nose značajne implikacije za javno zdravlje. Umjesto da promičemo san i tjelesnu aktivnost neovisno, zdravstvene kampanje mogle bi poticati ranije odlazak na spavanje kako bi prirodno potaknule aktivniji način života, rekao je.
Tajming je sve
Studija je također otkrila da kada su pojedinci išli ranije na spavanje nego inače, ali su zadržavali svoju uobičajenu duljinu sna, često su postizali osobne rekorde u trajanju tjelesne aktivnosti sljedeći dan. Znanstvenici smatraju da kasniji odlazak na spavanje može odražavati zauzetije rasporede i manje prilike za odmor ili produženo buđenje.
Standardni rad od 9 do 17 sati može biti u sukobu s prirodnim preferencijama spavanja večernjih tipova osoba, što dovodi do socijalnog jet laga, lošije kvalitete sna i povećane dnevne pospanosti, što sve može smanjiti motivaciju i priliku za tjelesnu aktivnost sljedeći dan, istaknuo je Leota.
U studiji su kontrolirani čimbenici poput dobi, indeksa tjelesne mase (BMI) i razlika između radnih dana i vikenda. Rezultati su potvrđeni i u sekundarnom skupu podataka od 5898 ljudi, iako autori ističu da je riječ o korelaciji, a ne uzročnosti.
Psihologinja Elise Facer-Childs naglasila je povezanost: San i tjelesna aktivnost oba su ključni za zdravlje, ali do sada nismo u potpunosti shvaćali koliko su usko povezani u svakodnevnom životu, rekla je psihologinja Elise Facer-Childs, koautorica spomenutg istraživanja, koje je objavljeno u časopisu PNAS.
Izvor: Science Alert
