Društvene mreže i glazbeni i videoservisi bazirani su na algoritmima koji bi korisnicima trebali prikazivati i predlagati sadržaj koji će ih zanimati, kako bi se na tim mrežama i servisima zadržali što duže i konzumirali što više sadržaja. Takvi algoritmi u obzir uzimaju brojne stvari - od sadržaja koji korisnici najviše gledaju i slušaju, na koji najčešće reagiraju s komentarima, lajkovima i slično, a postoje i opcije s kojima korisnici algoritmima mogu poručiti da im se određeni sadržaj ne sviđa kako ga više ne bi preporučivali.
U slučaju YouTubea, korisnicima je dostupan palac dolje. Iako se broj tih dislikeova više ne prikazuje uz videa, palac dolje trebao bi algoritmu poručiti kako se korisnicima taj video ne sviđa i da im se više takvi videozapis ne prikazuju.
No kako je pokazalo istraživanje koje je provela Mozilla, palac dolje kao način utjecaja na algoritam pokazao se prilično neučinkovit.
Istraživači Mozille u svom su se istraživanju fokusirali na podatke RegretsReportera, ekstenzije njihova browsera napravljene za istraživanja poput ovoga te su testirali učinkovitost četiri različite vrste kontrola na YouTubeu - od dislike opcije, preko “ne zanima me”, “ne preporučuju ova kanal” do “ukloni iz povijesti gledanja”.
Korištenje svih ovih kontrola pokazalo je različite stupnjeve učinkovitosti, no ukupan je učinak većinom bio “mali i neadekvatan”. Najučinkovitija se pokazala opcija u kojoj su korisnici označi da im YouTube više ne preporučuje taj kanal - ta je opcija spriječila 43 posto neželjenih preporuka, dok je najmanje učinkovita bila opcija nezainteresiranosti za određeni video s 11 posto, a sličan je učinak imao i palac dolje - samo 12 posto. Opcija brisanja iz povijesti pregleda bila je učinkovita za oko 29 posto korisnika.
Rezultati ove studije pokazuju kako bi YouTube trebao svojim korisnicima bolje objasniti kontrole za svoj videoservis te im dati još bolje kontrole za upravljanje sadržajem koji im se prikazuje i preporučuje.
Izvor: Engadget
