AstraZeneca objavila je rezultate treće faze kliničkih testiranja lijeka AZD7442, koji sugeriraju da je riječ o novoj terapiji protiv bolesti COVID-19, a navedeni rezultati pokazuju da je terapija učinkovita u smanjenju rizika od razvoja teškog oblika bolesti ili smrti kod nehospitaliziranih pacijenata.
Navedena terapija sadrži antitijela koja se obično proizvode prirodnim putem u tijelu čovjeka kao odgovor na zarazu novim koronavirusom ili reakciju na cjepivo. Ta antitijela prepoznaju specifične dijelove virusa SARS-CoV-2 te ih ili izravno napadaju, ili se vežu za njih kako bi spriječili normalno funkcioniranje virusa i tako ih označili za uništenje.
Nakon što obave svoj posao čišćenja virusa, ta se antitijela zadržavaju u tijelu određeni vremenski period te postaju dio memorije čovjekova imuniteta. Drugim riječima, ako se isti virus ponovno pojavi, imunitet odmah reagira, ponovno ih proizvede i ona odmah skaču u akciju.
AZD7442 koristi specijalna antitijela koja se nazivaju monoklonalna antitijela, koja se proizvode u laboratoriju te oponašaju prirodni obrambeni sustav tijela, odnosno u ovom specifičnom slučaju, oponašaju odgovor imuniteta na novi koronavirus.
No, monoklonalna antitijela nisu sama po sebi novost, niti je ovo prvi put da ih se koristi kao lijek za COVID-19 jer je prva terapija monoklonalnim antitijelima odobrena u Velikoj Britaniji u kolovozu ove godine.
AZD7442 je zapravo koktel dvije vrste monoklonalnih antitijela - tixagevimaba i cilgavimaba. Ta su monoklonalna antitijela dizajnirana tako da smanjuju težinu infekcije novim koronavirusom te na taj način sprječavaju razvoj teškog oblika bolesti COVID-19 kod pacijenata.
Oba navedena antitijela vežu se na različite dijelove šiljastog proteina novog koronavirusa, a vjeruje se da je terapija učinkovita jer zaustavlja sposobnost virusa da uđe u čovjekove stanice, bez čega se virus ne može razmnožavati.
Dva spomenuta monoklonalna antitijela bazirana su na antitijelima koja su uzeta iz pacijenata koji su preboljeli COVID-19, tako što su znanstvenici AstraZenece izolirali takozvane B stanice iz njihovih uzoraka krvi. B stanice su zapravo tvornice antitijela u ljudskom organizmu.
Nakon izdvajanja tih B stanica, znanstvenici su ih dodatno umnožili u laboratoriju te ih iskoristili za proizvodnju velikih količina spomenutih monoklonalnih antitijela.
Najvažnija razlika između ove i drugih terapija monoklonalnim antitijelima jest ta da su antitijela AZD7442 modificirana tako da se duže zadržavaju u tijelu.
Znanstvenici se nadaju da bi jedna doza tih antitijela mogla pružiti 12 do 18 mjeseci zaštite od teškog oblika bolesti COVID-19 ili smrti od nje, no koliko će doista trajati ta zaštita, tek se treba utvrditi.
Treća faza kliničkih testiranja AZD7442 istražila je učinkovitost terapije na pacijentima koji su već zaraženi novim koronavirusom.
U studiji su sudjelovala 822 pacijenta starijih od 18 godina. Tek 13 posto od ukupnog broja pacijenata bilo je starije od 65 godina, no zato je 90 posto od ukupnog broja pacijenata koji su sudjelovali u studiji imalo zdravstvene probleme koji su ih svrstavali u visokorizičnu skupinu.
Rezultati su pokazali da je od 407 pacijenata koji su primili AZD7442, njih 18 razvilo teški oblik bolesti ili umrlo od bolesti. Za usporedbu, od 417 pacijenata koji su primili placebo, njih 37 je razvilo teški oblik bolesti ili umrlo od posljedica infekcije.
Ti rezultati zapravo sugeriraju da je pacijentima koji su primali AZD7442 rizik od težeg oblika bolesti ili smrti smanjen za 50 posto.
Isto tako, tijekom testiranja se pokazalo da su pacijenti koji su primili terapiju brzo (unutar pet dana od pojave simptoma) imali 67 posto manji rizik od težeg oblika bolesti ili smrti od bolesti COVID-19. To sugerira da rani početak terapije pruža i veću zaštitu za pacijenta.
Ono što treba naglasiti jest i to da je te podatke objavila AstraZeneca te ih neovisni znanstvenici još nisu formalno recenzirali, pa ih se stoga treba tumačiti i s oprezom.
Izvor: The Conversation
