Ljudsko biće stvoreno u laboratoriju. Na prvu zvuči kao znanstvena fantastika. Pita li se istraživače u Japanu na čelu s profesorom Hajašijem - to je vrlo izgledno u idućih otprilike 20 godina. Nedavno su objavili znanstveni rad na tu temu. Kontaktirali smo našeg genetičara Dragana Primorca.
Njihova ideja bila je da zamijene broj kromosoma, primjerice broj kromosoma koji je svojstven muškarcu xy u novi set xx, koji je svojstven ženi. I na taj način oni šalju poruku da mogu ukloniti i višak kromosoma iz stanice koje mogu dovesti do određenih bolesti poput Downova sindroma, rekao je Primorac.
Strani mediji pišu - istraživanja su zasad provedena na miševima. Stvoreni su i novi miševi s dva muška roditelja. Kaže Primorac - pokušavalo se to i prije, međutim studije nisu davale željene rezultate. Pitanje je i koliko bi stare bile te stanice. Povukao je paralelu s kloniranom ovcom Dolly.
Ona je, doduše, drugim postupkom stvorena nakon više od 200 bezuspješnih pokušaja, ali nju se od rođenja smatralo mladom staricom jer je sadržavala genetički materijal star koliko je bio star donor genetičkog materijala, dodao je Primorac.
Pitali smo i građane što misle o ovoj ideji. Nedvojbeno je, kažu, da znanost napreduje, međutim većina se slaže - što je previše, previše je.
U banani smo, ako se s tim počne, ako na takav način budu nastajala djeca, onda nam nema spasa definitivno, izjavila je Višnja. S nekakve ljudske osnove, ne znam baš, nisam za takve stvari, apsolutno, dodala je Tatjana.
Bog je stvorio čovjeka takvog kakav je i nema pravo to nitko mijenjati, to je to po meni, zaključio je Paško.
Ključno je da to danas više nije pitanje tehnologije, već etike.
Nakon mog razgovora s nizom genetičara mogu potvrditi da je zbog njihova stava upitno hoće li to toga ikada uopće doći jer brojna su etička pitanja koja ne mogu jamčiti da će ovaj koncept zaživjeti, napomenuo je Primorac.
Jer možda bi ljudi onda u bilo kojoj dobi mogli postati roditelji ili bi pak imali mogućnost kreirati svoje savršene potomke.
