Kina ovog tjedna pokreće novu takozvanu "K vizu", s ciljem privlačenja mladih stranih STEM stručnjaka. Inicijativa dolazi u trenutku kada američka pravila za vize postaju skuplja i restriktivnija, mijenjajući globalnu konkurenciju za znanstvenu i tehnološku stručnost.
Iako Kina već raspolaže snažnim krugom domaćih inženjera, kineske vlasti žele poslati poruku otvorenosti prema vanjskim talentima i ulaganjima. Nedavne mjere uključuju širenje pristupa tržištu za strane investitore te ukidanje viza za građane većine europskih zemalja, Japana i Južne Koreje.
Simbolizam je snažan: dok SAD podiže barijere, Kina ih snižava, rekao je za Reuters Mauntel-Medici, američki odvjetnik za imigraciju.
"Izvrsno" tempiranje u odnosu na promjene u SAD-u
K viza, predstavljena u kolovozu, omogućuje stranim STEM diplomcima život, rad i ostanak u Kini bez poslodavca/sponzora. Analitičari tvrde da je to privlačna alternativa za one koje obeshrabruju američka ograničenja. Ranije tijekom rujna, američka vlada objavila je da će tvrtke morati plaćati 94.000 eura godišnje za svaku H-1B radnu vizu.
SAD si je definitivno pucao u nogu s H-1B vizama, a tempiranje je izvrsno za kinesku K vizu, smatra Michael Feller, glavni strateg iz konzultantske tvrtke Geopolitical Strategy.
H-1B viza zahtijeva sponzorstvo poslodavca, raspodjeljuje se putem lutrije s 85.000 mjesta godišnje i postaje sve skuplja. Nasuprot tome, K viza oslobođena je potrebe za poslodavcem/sponzorom i nudi veću fleksibilnost za strane radnike.
To je privlačna alternativa za indijske STEM stručnjake koji traže fleksibilne, pojednostavljene opcije viza, izjavio je za Reuters Bikash Kali Das, indijski student na Sveučilištu Sichuan. Indija je prošle godine činila 71 posto korisnika H-1B viza.
Pitanja i prepreke
Unatoč obećanjima, K viza ostavlja mnoga pitanja otvorenima. Dokumenti kineske vlade spominju samo nejasne kriterije, poput dobi, obrazovne pozadine i radnog iskustva, bez detalja o stalnom boravku, financijskim poticajima ili obiteljskom sponzorstvu. Državno vijeće nije odgovorilo ni na Reutersov upit za komentar. Jezična barijera također ostaje, jer većina kineskih tehnoloških tvrtki koristi mandarinski jezik.
Kina će morati osigurati da se indijski državljani osjećaju dobrodošlo i da mogu obavljati smislen posao bez mandarinskog jezika, smatra Feller.
Šira strategija i ograničenja
Kineski programi privlačenja stranih talenata uglavnom su se fokusirali na znanstvenike kineskog podrijetla u inozemstvu. Poticaji poput subvencija i bonusa za potpisivanje do 702.200 eura, već su privukli povratnike.
Napori za privlačenje indijskih tehnoloških talenata u Kini rastu, ali ostaju umjereni u usporedbi s intenzivnijim, dobro uspostavljenim i izdašno financiranim inicijativama usmjerenim na repatrijaciju kineskih STEM talenata, ističe Das.
Kina ima manje od milijun stranih stanovnika, manje od jedan posto ukupne populacije, dok SAD ima 51 milijun imigranata, odnosno 15 posto ukupnog stanovništva. Čak i umjeren priljev stranih radnika mogao bi ojačati tehnološku prednost Pekinga.
Ako Kina može privući čak i djelić globalnog tehnološkog talenta, bit će konkurentnija u najmodernijim tehnologijama, zaključuje na kraju Feller.
