Iako je na programu Bug Future Showa, cjelodnevnog tehnološkog showa koji se održao u Zagrebu, bio zadnji, panel o blockchainu i kriptovalutama uspio je napuniti dvoranu kina Europa.
Pod vodstvom Hrvoja Prpića, poduzetnika i vjerojatno najpoznatijeg investitora u kriptovalute u Hrvatskoj, panelisti su raspravljali o blockchainu, bitcoinu, ali i svim prednostima i manama kriptovaluta.
Direktor Buga Aron Paulić otvorio je raspravu konstatacijom kako je blockchain tu i tu će i ostati jer se radi o novom načinu procesuiranja podataka. Naime, umjesto centraliziranog sustava u kojem jedna institucija ili tvrtka nadzire sve transakcije na blockchainu, ovdje se radi o distributivnom načinu prema kojem svi koji su dio blockchaina garantiraju za istinitost podataka, a transakcija se radi direktno između dvije strane.
Što se kriptovaluta tiče, rekao bih da je situacija slična kao s internetom na početku. Tada je bila gomila internetskih preglednika kojih se danas više nitko ne sjeća. Sjećate li se Mozaika?, istaknuo je Paulić.
Nikola Škorić, direktor BTC mjenjačnice Electrocion, pojasnio je koja je razlika između mjenjačnica i burzi kriptovaluta, ali i istaknuo kako će biti potrebno dosta vremena da kriptovalute zažive u svakodnevnom životu.
Kod kriptovaluta se desio taj jedan perverzni proces zbog spekulacija oko cijene. Upravo će ta spekulacija u budućnosti nestati i omogućiti kriptovalutama da postanu opće prihvaćene, istaknuo je Škorić te dodao kako danas ljudi ne žele trošiti bitcoine upravo zbog velikih fluktuacija u vrijednosti.
No, napominje, bitcoin nije novac i u budućnosti ljudi neće koristiti toliko bitcoin, već stablecoin, odnosno valute koje su stabilnije i vezane uz neku valutu ili vrijednost.
Cjenovna nestabilnost i dalje će se nastaviti jer ljudi žele ulagati u volatilnost. No glavna su prepreka za šire prihvaćanje bitcoina kao sredstva plaćanja visoke naknade za transakcije, dodaje Škorić.
Zašto uopće plaćati u kriptovalutama?
Postavlja se pitanje zašto uopće plaćati u kriptovalutama ako im cijena varira od dana do dana, a naknade za transakcije rastu?
Trenutno zaista nema razloga zašto bi netko koristitio svoje kriptovalute za plaćanje. No zamišljeno je da glavna prednost plaćanja kriptovalutama u odnosu na klasične valute bude brzina, jer blockchain omogućuje uplatu odmah i, u teoriji, niske naknade. U budućnosti bi nova tehnička rješenja trebala omogućiti niske naknade i mikroplaćanje. Ali takvi sustavi još ne postoje, iako bi, u načelu, mogli funkcionirati, pojasnio je Škorić.
Doc. dr. sc. Leo Mršić, developer blockchain servisa iz Algebre, istaknuo je kako postoji sve veća potreba za developerima koji se specijaliziraju za blockchain. No, istovremeno, u Hrvatskoj nekih 1000 ljudi nešto pokušava napraviti s blockchainom, a tek 50-ak ih nešto i konkretno radi.
To ne znači da u veoma bliskoj budućnosti stvari neće biti drugačije. Upravo zato pozvao je developere koji su zainteresirani za blockchain da se specijaliziraju jer im to garantira posao u budućnosti.
Kako izgleda samo rudarenje kriptovaluta i koliko je isplativo, ispričao je Dorijan Jelinčić, kriptorudar, developer i sistemaš.
Pojasnio je kako je za rudarenje potrebno kupiti posebnu opremu za rudarenje koja se može sastojati od nekoliko povezanih grafičkih kartica ili posebnih industrijskih strojeva osmišljenih specifično za rudarenje određenih kriptovaluta. Bez obzira na to koja se opremu odabere, početni ulog kreće se od 20 do 25 tisuća kuna.
Zapravo je veoma jednostavno. Kupite uređaj, uključite ga u struju, pokrenete program za rudarenje i to je to. Jedino morate voditi računa da stroj stalno ima struje. Neki servisi automatski provjeravaju koje se kriptovalute, ovisno o kretanju na tržištu i snazi uređaja, najbolje isplate rudariti i mijenjaju te algoritme. Vi nemate ništa s tim, ispričao je Jelinčić te dodao kako takav način rudarenja može imati i negativne strane jer u nekom trenutku rudar ima cijeli niz različitih kriptovaluta, ali ne dovoljno da ih može zamijeniti za neku od glavnih kriptovaluta ili novac.
Iako je rudarenje na početku bio glavni način pribavljanja kriptovaluta, danas se sve manje isplati zbog astronomskih cijena grafičkih kartica.
Mogu li kriptovalute biti stabilne?
Uz stotine kriptovaluta koje se danas mogu kupiti odnosno rudariti postavlja se logično pitanje - kako napraviti kriptovalutu koja će biti stabilna?
Trenutno najpoznatija stabilna kriptovaluta jest Tether jer tvrtka koja stoji iza njega garantira vrijednost Tethera dolarima. Točnije, svatko tko dođe s Tetherom, može dobiti istu količinu dolara. No to ponovno podiže pitanje centralizacije jer jedna tvrtka kontrolira isplatu te su se pojavile sumnje imaju li zaista pokriće za svaki Tether, ističe Škorić.
Upozorio je kako je pitanje stabilnosti kriptovaluta i njihove vrijednosti zapravo pitanje monetarne politike, a ne tehnologije, te je neodgovorno da o tome raspravljaju programeri ili informatičari.
Želimo li da kriptovalute dožive šire prihvaćanje, moramo promijeniti tehnolgiju koju koriste. Danas nikome nije u interesu koristiti kriptovalute za plaćanje jer im cijena nije stabilna, zbog opterećenja mreže dugo se čeka na transakciju, a i naknade za transakcije su visoke. Još uvijek je jeftinije i jednostavnije plaćati kunom ili eurom. No potencijal postoji. Kriptovalute samo moraju doseći klasične valute. Kad se to dogodi, neće više biti prepreke da kavu u kafiću platite bitcoinom umjesto kunama, zaključio je nakraju Škorić.
