U ACROSS-u – Istraživačkom centru izvrsnosti za napredne kooperativne sustave zagrebačkog FER-a već niz godina znanstvenici razvijaju umjetnu inteligenciju s područja robotike.
Imamo velik broj istraživačkih projekata koje financira Europska komisija i glavni je fokus povećati stupanj autonomnosti mobilnih robota, ističe izv. prof. dr. sc. Marija Seder, sa Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo FER-a.
Robota koji bi svoju primjenu trebali naći u industriji.
Primjer ove platforme koju smo izradili za jedan europski projekt bio je pilot-eksperiment za tvrtku iz Kotoribe koja se bavi proizvodnjom plastičnih rola te smo trebali pokazati kako povećati stupanj autonomnosti u logističkim procesima tako što bi ovaj robot koji ima svesmjerne kotače i može se kretati u svim smjerovima, mogao nositi teški teret od točke A do točke B, odnosno od utovara do istovara, pojašnjava Seder.
Prototip kojeg karakteriziraju fleksibilnost u kretanju i sigurnost samo je jedan od primjera razvoja umjetne inteligencije na zagrebačkom FER-u. Područje je to kojim se znanstvenici ove institucije bave već desetljećima, a koje će jači značaj dobiti u novoosnovanom Centru za umjetnu inteligenciju.
Prvi glavni cilj je, kao kod svakog drugog istraživačkog centra, da se bavi najnovijim znanstvenim istraživanjima vezanim za područje umjetne inteligencije. Drugi je cilj da se rezultati tih istraživanja primjenjuju u industriji i gospodarstvu jer su to preduvjeti za razvoj novih proizvoda koji su inovativni i temeljeni na znanju, dodaje prof. dr. sc. Sven Lončarić, sa Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija FER-a.
Upravo je to ono što kronično nedostaje domaćoj ekonomiji, a bez čega napredak i razvoj u svijetu koji je već ušao u tehnološku iliti četvrtku industrijsku revoluciju neće biti moguć. Osnivanjem Centra na FER-u, u kojem će biti okupljeno oko 15 istraživačkih laboratorija koji se bave raznim područjima umjetne inteligencije, očekuju intenziviranje i inače dobre suradnje s poduzetnicima.
Najveća poduzeća vjerojatno si mogu priuštiti ili imaju neke svoje vlastite istraživačke centre, ali često srednja i naročito mala poduzeća nemaju vlastite istraživačke centre koji bi radili istraživanja za nove proizvode. Tu je ta komplementarnost gdje mi kao akademska zajednica možemo nuditi takve usluge istraživanja i razvoja industriji, pojašnjava Lončarić.
Da su već danas u tome itekako uspješni, govori podatak da se od oko 500 nastavnika i istraživača na FER-u njih čak 40 posto financira iz vlastitih sredstava dobivenih ili suradnjom s gospodarstvom ili putem EU fondova.
Važnost ulaganja u istraživanje i razvoj
To nam je jako važno jer ta sredstva omogućuju zapošljavanje i plaće tih 200 istraživača koji su doktorski studenti i postdoktorandi i koji onda sudjeluju u svim tim istraživanjima na raznim projektima, kaže Lončarić.
Mnogi od njih odnose se na razvoj i primjenu umjetne inteligencije. Tako FER, osim na razvoju industrijskog robota, razvija brojne druge projekte poput onog temeljenog na računalnom vidu kojem je cilj povećanje sigurnosti u prometu. Rade i na razvoju sustava autonomnih vozila, ali i sve popularnijih chatbotova. Interesa industrije ima, kaže profesor Lončarić, jedan od inicijatora osnivanja Centra za umjetnu inteligenciju, ali treba jačati ulaganja u istraživanja i razvoj ovoga područja.
Povećanjem takvih ulaganja moći će se još više razvijati novi proizvodi i proizvoditi istraživačko-razvojne aktivnosti, dodaje Lončarić.
To je područje u kojem će upravo ulaganja u istraživanje i razvoj odigrati ključnu ulogu. A mi smo tu ispod svakog prosjeka jer u isto ulažemo tek 0,86 posto. Upravo bi na tom području novoosnovani Centar domaćoj ekonomiji trebao dati dodatni poticaj. Svoju ulogu imat će i stotine inženjera koji završavaju FER. Primjer su i studenti završne godine studija računarstva koji u istraživačkom centru testiraju svoj izum na robotu.
Napravili smo da on može slagati Rubikovu kocku. Iskreno, najteža je bila preciznost robota. On je jako precizan, ali ovdje treba velika preciznost jer iz svakog koraka algoritma, a ima ih najviše 20, gomila se greška, kaže Marko Krznarić, student računarstva na FER-u.
Programirati robota da radi ispravno nije lako, ali ovi mladi studenti nakon studija imaju gotovo pa siguran posao u branši koja će definirati našu budućnost. Kakva će ona biti s robotima i općenito umjetnom inteligencijom – mnogi strahuju, prije svega jer ih vide kao konkurenciju i otimače radnih mjesta. Za sada za to, uvjerava profesor Lončarić, straha nema.
Postoji nešto što bi bila jaka inteligencija, što bi bila inteligencija slična čovjekovoj inteligenciji. Danas u umjetnoj inteligenciji još nemamo takvo rješenje i takve sustave koji bi mogli imati takvu inteligenciju koja bi bila ekvivalentna čovjekovoj inteligenciji. Još smo jako daleko od toga da bi u nekim fantastičnim scenarijima sustavi umjetne inteligencije mogli prevladati nas ljude, ističe Lončarić.
Umjetna je inteligencija za sada još uvijek "slaba", što znači da rješava usko definirane probleme i tako pomaže čovjeku. Daleko smo od situacije u kojoj bi računala bila u stanju razmišljati kao ljudi. A da bi nam ta računala bila što korisnija, svoj obol FER je dao, a s Centrom bi on trebao biti još veći.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
