Ako vam se čini da vam danas vrijeme protječe brže nego inače, niste u krivu. Naime, znanstvenici su otkrili da se ovog ljeta Zemlja okreće brže nego inače, što rezultira kraćim danima.
Već smo pisali kako je 10. srpnja bio najkraći dan ove godine - za 1,36 milisekundi kraći nego što je to uobičajeno. No, to neće biti jedini kraći dan ovog ljeta.
Već danas, 22. srpnja, zabilježit ćemo 1,34 milisekunde kraći dan nego što je uobičajeno, a to će se ponoviti i 5. kolovoza kad će dan biti 1,25 milisekundi kraći.
Iako vam se to može učiniti kao neznatna promjena u odnosu na uobičajena 24 sata odnosno 86400 sekundi, ali svaka nepravilnost u Zemljinoj rotaciji znak je za zabrinutost za znanstvenike.
Svaka takva promjena, dugoročno gledano, može utjecati na računala, satelite i telekomunikacije koji se oslanjaju na precizno mjerenje vremena pomoću atomskog sata, uvedeno 1955. godine. Neki stručnjaci upozoravaju i da bi učestale nepravilnosti u rotaciji Zemlje mogle ozbiljno ugroziti funkcioniranje moderne civilizacije.
Naime, atomski satovi broje oscilaciju atoma koji se nalaze u vakuumu unutar samog sata, kako bi precizno izračunali točno vrijeme. To vrijeme nazivamo UTC ili Coordinated Universal Time i temelji se na oko 450 atomskih satova diljem svijeta te se smatra globanim standardom mjerenja vremena.
Astronomi se, s druge strane, oslanjaju na mjerenje Zemljine pozicije u odnosu na fiksne zvijezde, kako bi zabilježili i najmanje razlike između atomskih satova i stvarnog vremena koje je Zemlji potrebno da bi ostvarila punu rotaciju.
Negativna prijestupna sekunda
Najkraći do sad zabilježen da dogodio se 5. srpnja 2024. godine, kad je dan trajo 1,66 milisekundi kraće od 24 sata.
Od 1972. godine bilježimo trend nešto bržih dana, rekao je za CNN Duncan Agnew, profesor emeritus geofizike na Oceanografskom institutu Scripps i istraživački geofizičar na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu. Ali postoje fluktuacije. To je zapravo kao promatranje burze. Postoje dugoročni trendovi, a zatim postoje vrhovi i padovi.
Ako se Zemlja nastavi brže vrtjeti još nekoliko godina, prema Agnewu, na kraju bi jedna sekunda mogla biti potrebna za uklanjanje iz UTC-a.
Nikada nije bilo negativne prijestupne sekunde, ali vjerojatnost da će se pojaviti između sada i 2035. je oko 40%, rekao je.
Negativna prijestupna sekunda značila bi da bi UTC oduzeo jednu sekundu od mjere od 24 sata svako toliko, kako bi se vrijeme uskladilo s rotacijom Zemlje.
No, znanstvenici su zabrinuti zbog njenog mogućeg uvođenja, jer ona nikad nije bila testirana ni isprobana.
Stoga bi pojava negativne prijestupne sekunde mogla biti slična problemu Y2K, trenutku prijelaza iz 1999. u 2000. godinu kad se svijet pribojavao tehnološkog "sudnjeg dana" jer su računala bilježila datum sa samo dvije znamenke, pa nitko nije bio siguran što će se dogoditi kad se "99" pretvori u "00".
Na kraju do tehnološkog "sudnjeg dana" nije došlo, ali je bilo nekih poteškoća u starijim računalnim sustavima.
A što uzrokuje tu promjenu u rotaciji?
Znanstvenici ističu kako na brzinu rotacije Zemlje utječe cijeli niz stvari. prije svega Mjesec i polima i oseka, koji uzrokuju sporiju ili bržu rotaciju, ovisno o položaju Mjeseca.
Potom, Zemlja se tijekom ljeta prirodno brže okreće zbog čistih zakona fizike (ljeta na sjevernoj i ljeta na južnoj polutki). Kako pojašnjavaju, zakoni fizike nalažu da ukupni kutni moment Zemlje i njezine atmosfere mora ostati konstantan, tako da brzinu rotacije koju gubi atmosfera, preuzima sam planet.
A onda je tu i Zemljina tekuća jezgra koja posljednjih 50 godina usporava, dok se čvrsta Zemljina kora oko nje ubrzava.
Problem je što na rotaciju Zemlje sve više utječu i klimatske promjene. Studija koja je prošle godine objavljena u časopisu Nature, detaljno navido kako je topljenje leda na Antarktici i Grenlandu dovelo do usporavanja Zemljine rotacije, ali i do promjena u njenoj osi roitacije.
Do kraja ovog stoljeća, u pesimističnom scenariju (u kojem ljudi nastavljaju emitirati više stakleničkih plinova) učinak klimatskih promjena mogao bi nadmašiti učinak Mjeseca, koji je zapravo pokretao Zemljinu rotaciju posljednjih nekoliko milijardi godina, rekao je Benedikt Soja, docent na odjelu za građevinarstvo, okoliš i geomatiku Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Zürichu u Švicarskoj.
To ostavlja dovoljno vremena za potencijalnu pripremu, ali i za eventualnu promjenu i ponovno usporavanje Zemljine rotacije.
Možda bismo za nekoliko godina mogli ponovno vidjeti drugačiju situaciju, a dugoročno bismo mogli vidjeti kako se planet ponovno usporava. To bi bila moja intuicija, ali nikad se ne zna, drekao je na kraju Soja za CNN.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
