Galerija

Mladi danas, više no ikad, provode svoje vrijeme na internetu. Dijelom jer je pandemija prisilila sve da svoje živote presele u digitalnu sferu, a dijelom i jer je to njihov stil života. 

No, istraživanje DeShame Hrvatska, koje je proveo Centar za sigurniji internet, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Lucije Vejmelke, pokazalo je da boravak mladih na internetu nije nimalo bezopasan. Riječ je o međunarodnom istraživanja kojem je cilj saznati koliko su srednjoškolci izloženi štetnim sadržajima i seksualnom uznemiravanju u online okruženju. Osim u Hrvatskoj istraživanje je prethodno provedeno u Danskoj, Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Lucija Vejmelka (Foto: A1 Hrvatska)

Naime, čak 37,6 posto srednjoškolaca na internetu provede pet i više sati dnevno, od čega više od 10 posto njih provodi 10 i više sati, a 56 posto srednjoškolaca koristi internet više nego prije pandemije. 

Istraživanje je pokazalo da djeca i mladi primaju i šalju seksualne sadržaje i osobama koje poznaju kao i onima koje ne poznaju a jedan dio to čini na nagovor druge osobe ili zbog ucjene ili prijetnje. Čak 1/5 srednjoškolaca svjedočila je ili doživjela seksualno uznemiravanje na internetu u posljednjih godinu dana. Preciznije, gotovo polovica srednjoškolaca navodi kako je svjedočila da njihovi vršnjaci dijele seksualne sadržaje na grupnom chatu, profilu ili forumu. Više od 30 posto navodi da njihovi vršnjaci potajno fotografiraju gole, polugole ili neprimjereno odjevene osobe ili za vrijeme određene seksualne radnje te ih dijele na internetu. Također, više od 30 posto ispitanih srednjoškolaca svjedočilo je da njihovi vršnjaci dijele fotografije seksualnog sadržaja na kojima su osobe njihovih godina, istaknula je voditeljica istraživanja izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Umjetna inteligencija, ilustracija Muškarci stvaraju "virtualne" djevojke i potom ih verbalno zlostavljaju

Iako se mnogi susreću sa seksualnim sadržajem na internetu i seksualnim uznemiravanjem na internetu, zabrinjava podataka da više od 40 posto učenika ne bi prijavilo takvo ponašanje školi jer se boje reakcija škole, 38 posto se brine da bi prijava samo pogoršala stvari, a više od 30 posto se brine da će nastavnici u slučaju prijave misliti da pretjeruju ili dramatiziraju. Uz to, gotovo 30 posto srednjoškolaca navodi da ne bi prijavili seksualno uznemiravanje na internetu jer se brine da bi za to okrivili njih same.

Tomislav Ramljak (Foto: A1 Hrvatska)

Zabrinjava podatak da toliko veliki postotak učenika znaju za slučajeve ili svjedoče da njihovi vršnjaci snimaju seksualno eksplicitne fotografije i dijeli drugima što je ozbiljno kazneno djelo. Učenici nisu svjesni posljedica takvog ponašanja, ne samo za one koji su snimili takav sadržaj, već i za one koji su ga dijelili. Ako se takvi slučajevi ne prijave seksualno eksplicitne fotografije ostaju na uređajima i internetu, što dodatno traumatizira žrtvu. U današnje, digitalno vrijeme slanje, seksualnih sadržaja je dio održavanja romantične veze kod određenog broja učenika, no važno je educirati da je dijeljenje tuđih golih fotografija ili videa na kojima su maloljetnici ozbiljno kazneno djelo. Obvezujemo se, s našim partnerima i dalje razvijati inovativne preventivne programe za djecu i mlade kako bi koristili internet na sigurniji, bolji i pametniji način, izjavio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.

Zlostavljanje na internetu, ilustracija Poražavajući podaci: Govor mržnje i zlostavljanje na internetu porasli su za 20 posto tijekom pandemije

Istraživanje je pokazalo i da 42 posto mladih, a radi se o ispitanicima koji su polaznici 1. i 3. razreda srednje školo, ima dva ili više profila na istoj društvenoj mreži. Čemu im služe, istaknuli su autori istraživanja, tek treba otkriti. 

Također, zanimljiv je podatak da mladi najviše vremena provode na mrežama koje nude video sadržaj, kao što su YouTube, Instagram, Snapchat i TikTok, a 5,4 posto mladih navelo je i da koristi Tinder, koji je inače aplikacija za pronalaženje partnera. 

Kako je prilikom predstavljanja rezultata istakuo izv. prof. dr. sc. Miroslav Rajter, gotovo nevjerojatno zvuči, ali čak 93 posto mladih svjedočilo je nekom obliku seksualnog uznemiravanja na internetu - od omalovažavajućih izraza koji su se koristili za opisivanje neke osobe, do seksualnih kontoacija u šalama, a čak 20 posto svjedočilo je dijeljenju seksualnog sadržaja. 

Miroslav Rajter (Foto: A1 Hrvatska)

Ovi podaci samo pokazuju kako se radi o veoma raširenom fenomenu. Pri tome treba istaknuti i da je 41,2 posto mladih bilo barem jednom seksualno uzemiravano. Češće su to bile djevojke, u 48,7 posto, a nešto rjeđe mladići (34 posto). No, svako je četvrto dijete doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja na internetu, upozorili su autori. 

Naglasili su kako je problem puno rašireniji no što podaci pokazuju, jer visoka izloženost nekom obliku nasilja, pa tako i seksualnom uznemiravanju na internetu, povećava toleranciju na takav oblik nasilja. 

Tada zlostavljanje postaje "normalno" i "više ga se ne primjećuje". Upravo kako bi se to promijenilo, potrebna je sustavna intervencija kako odgojno-obrazovnog sustava, ali i roditelja samih, upozorili su autori studije te najavili provođenje DeShame 2 istraživanja kojim će obuhvatiti i mlađu djecu, u dobi od 9-12 godina, ali i roditelje. 

Abeceda Interneta Počinje istraživanje o rizičnom ponašanju i seksualnom uznemiravanju na internetu među srednjoškolcima

Tijekom provođenja istraživanja, pitali smo mlade kad su se prvi put susreli sa seksualnim sadržajem na internetu. Većina ih je odgovorila oko 13. godine, što je normalno jer u to doba kreće pubertet i budi se znatiželja. No neki su odgovorili da su se susreli već sa 6-7 godina, što zabrinjava i što bi trebalo posebno istražiti, istaknula je u razgovoru za Zimo, prof. Vejmelka. 

PVT Mole, Andrea Pacadi, Ana Veočić, Martina Nikolić, Davorin Šmit (Foto: A1 Hrvatska)

Dan sigurnijeg interneta tradicionalno se obilježava diljem svijeta u veljači, a u Hrvatskoj se obilježava već 12. godinu za redom u organizaciji Centra za sigurniji Internet, kojem je A1 Hrvatska partner na EU projektu „Safer Internet Centre Croatia: Making internet a good and safe place“.

Centar za sigurniji Internet i A1 Hrvatska najavili su još jedan zajednički projekt – Influencer Akademiju za endorsere koji će kroz niz edukacija dobiti certifikat odgovornih infuencera kojim se obvezuju da će štiti dječja prava i promovirati odgovorno ponašanje u virtualnom svijetu. Najava Influencer Akademije bila je povod panel raspravi pod nazivom „Za tipkovnicom ili konzolom budi pod kontrolom“, u kojoj su sudjelovali influenceri PVT Mole i Andrea Pacadi, Davorin Šmit, osnivač agencije ARCH, te Martina Nikolić, psihologica u Centru za sigurniji Internet. Sudionici su podijelili svoja iskustva s negativnim sadržajima i prijetnjama na internetu kojima su i sami redovito izloženi te savjetovali kako se s njima nositi.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju