Jesu li hrvatske tvrtke spremne na izazove koji mijenjaju tradicionalni način poslovanja? Upravo bi na to pitanje odgovor trebao dati Hrvatski digitalni indeks, prvo istraživanje o digitalnoj spremnosti hrvatskih tvrtki koje je provela tvrtka Apsolon.

Anketa je nedavno provedena na uzorku od 300 hrvatskih tvrtki među kojima je 65 velikih (više od 250 zaposlenika) te 235 srednjih tvrtki (od 50 do 249 zaposlenika) koje posluju u različitim regijama i industrijskim sektorima.

Čak 59 posto ispitanih hrvatskih tvrtki smatra da je stanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva slabo (47%) ili jako loše (12%), pri čemu su velike tvrtke kritičnije u svojoj procjeni.

Rezultate našeg istraživanja dodatno potvrđuje Indeks Digitalnog Gospodarstva i Društva (DESI) Europske unije za 2018. u kojem je Hrvatska u kategoriji manje uspješnih zemalja na 22.mjestu od ukupno 28 država članica Europske unije. Jedan od ciljeva našeg istraživanja je da dobiveni rezultati pomognu pri unaprjeđenju digitalne spremnosti hrvatskih tvrtki, a samim time i cjelokupnog gospodarstva. To je, između ostalog, moguće postići i kroz prilagodbu regulatornog okvira suvremenom digitalnom dobu te uvođenje digitalizacije u industrijske sektore, komentirao je glavni partner u tvrtki Apsolon Vedran Antoljak.

Istraživanje je ujedno pokazalo kako hrvatske tvrtke nisu dovoljno upoznate s pojmom digitalne transformacije te ju u najvećem broju poistovjećuju s digitalizacijom postojećih poslovnih modela i/ili analognih procesa, što prema iskustvima Apsolonovih stručnjaka u Hrvatskoj čini do 40 posto ukupnog procesa digitalne transformacije. Preostalih 60 posto, koje između ostalog čine razvoj inovativnog poslovnog modela, stvaranje novih usluga/proizvoda te izgradnja održivog sustava sklonog kontinuiranim inovacijama i promjenama, mnogo je zahtjevniji dio za koji je nužna aktivna uloga upravljačke strukture tvrtki radi provedbe transformacije na svim razinama. Prema Apsolonovom istraživanju, aktivnostima digitalne transformacije najviše se upravlja s razine IT odjela (44%), dok 26 posto ispitanika njome upravlja s razine predsjednika uprava, a 15 posto s razine člana uprave.

Spomenuti podaci ukazuju na to da čelni ljudi hrvatskih tvrtki nisu prepoznali važnost, odnosno potrebu za digitalnom transformacijom. Nužna je promjena stava upravljačke strukture hrvatskih tvrtki koja će omogućiti cjelovitu implementaciju digitalne transformacije u poslovanju, a time osigurati buduću konkurentnost i uspjeh na tržištu, dodao je Antoljak.

 

Pri usporedbi rezultata istovjetnih istraživanja, onog Apsolona za Hrvatsku te tvrtke Etventure GmbH za Njemačku, važnost digitalne transformacije prepoznalo je vrlo malo hrvatskih tvrtki (4,5%) za razliku od Njemačke, gdje taj postotak iznosi 35 posto. Velike razlike su vidljive i kada je riječ o spremnosti zaposlenika za provedbu digitalne transformacije – samo 9 posto hrvatskih tvrtki smatra da su njihovi zaposlenici spremni za taj proces, dok je taj postotak 42 posto kod njemačkih tvrtki. U pitanju spremnosti za digitalnu transformaciju čak 77 posto hrvatskih tvrtki izjavilo je da je dobro pripremljeno za razliku od tek 35 posto njemačkih tvrtki – uzimajući u obzir ekonomske i gospodarske prilike, hrvatska procjena ovdje se čini vrlo optimističnom.

Digitalna transformacija poslovanja više nije pitanja izbora - ona je neizbježna i neophodna. Međunarodna iskustva, a i iskustva Apsolona u projektima digitalne transformacije pokazuju da digitalno transformirane tvrtke imaju 35 posto veće prihode, dok se motivacija i produktivnost zaposlenika povećava i do 40 posto.

Svaki odgovoran menadžer i napredniji poduzetnik koji ne razmišlja o prilagodbi poslovnog modela i uvođenju tehnologija u svoje poslovanje će biti manje konkurentan od onih koji o tome ozbiljno razmišljaju ili već provode promjene, zaključio je Antoljak.