Đikić za Zimo o crnim predviđanjima američkih stručnjaka za Hrvatsku: "To je uistinu šokantan broj, no možemo poravnati tu krivulju"

Jesu li crna predviđanja Instituta za zdravstvenu metriku Sveučilišta Washington koja govore o mogućih 1500 umrlih od bolsti COVID-19 do početka listopada zabrinjavajuća? Koliko su točna? Kako ispraviti tu krivulju?

Branimir Vorša | 26.06.2020. / 15:19

Galerija

Nakon objavljenih šokantnih predviđanja smrtnosti od bolesti COVID-19 za Hrvatsku do početka listopada, o tim istim predviđanjima Instituta za zdravstvenu metriku Sveučilišta Washington porazgovarali smo s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem, uglednim hrvatskim znanstvenikom i direktorom Instituta za biokemiju (IBC2) u Frankfurtu.

Slika nije dostupna Procjene američkih stručnjaka za Hrvatsku su zastrašujuće: Do listopada bi moglo umrijeti gotovo 1500 ljudi, ali sve može promijeniti jedna sitnica

Slika nije dostupna WHO upozorava: Nije sigurno da će znanstvenici moći napraviti učinkovito cjepivo

Profesor Đikić pojasnio nam je kako su stručnjaci sa Sveučilišta u Washingtonu došli do ovakvih procjena te možemo li i kako, i ovaj put ''poravnati krivulju''.

Đikić je odmah na početku naglasio da je riječ o respektabilnoj međunarodnoj instituciji koja prikuplja podatke diljem svijeta o COVID-19 te ih nakon toga pomoću umjetne inteligencije pretvara u predviđanja i trendove koji se mogu pratiti.

Podaci koje je navedeni institut prikupio o širenju bolesti COVID-19  za Hrvatsku pokazali su novi, znatno lošiji trend pa se tako prema trenutačno dostupnim pokazateljima i mjerama, predviđa da bi od bolesti COVID-19 u Hrvatskoj početkom listopada moglo biti ukupno gotovo 1500 umrlih osoba, a dnevnom procjenom zaraženih u istom periodu od 3000.

To je uistinu velik broj, šokantan broj za koji stvarno ne bismo htjeli da se dogodi, ali nam te matematičke kalkulacije pokazuju što se može dogoditi ako budemo imali relativno relaksirane mjere, kaže Đikić.

Ništa nije pisano u kamenu

Ipak, naš ugledni znanstvenik ističe kako ti podaci pokazuju što bi nam se moglo dogoditi, a ne što će se sigurno dogoditi.

Ako pratimo tablice, te brojeve možemo stvarno spustiti puno, puno niže. Možemo poravnati krivulju s pravim mjerama i možemo ponovno doći do predviđanja sa znatno manjim brojem umrlih, pojasnio je Đikić.

Do prije nešto više od tjedan dana epidemiološka situacija u Hrvatskoj je bila relativno povoljna i mirna, a onda je popuštanje mjera, uključujući i otvaranje granica došlo, čini se na naplatu. Đikić pojašnjava što nam to zapravo govori.

Epidemiolozi gledaju situaciju drugačije od građana, jer građani u biti ne znaju da se virus širi u pozadini, jer nismo radili testiranja i nismo na ulasku u Hrvatsku na granicama, turistima napravili testiranja koja su mogla biti i stokastična. Ne morate sve testirati, ali možete testirati 20 posto ljudi koji ulaze u Hrvatsku, kaže Đikić

Dodaje da bismo kroz takva testiranja dobili širu sliku stanja te bismo unaprijed znali da nam dolazi veći broj virusa i da se moramo bolje pripremiti.

Onda bismo mogli poslati poruku javnosti, nemojte se opuštati. Da smo se pridržavali svih restriktivnih mjere koje su važne, a to su nošenje maski, izbjegavanje kontakta i fizička distanca, pogotovo u zatvorenim prostorima, sigurno današnja situacija s brojem genetskih testova koji su pozitivni ne bi bila toliko loša. Na taj način imali bismo i manja predviđanja smrtnosti i to je ono što nam ta američka studija pokazuje. Oni odmah reagiraju na lokalne podatke, kaže Đikić.

Što smo radili prije dva tjedna, vidimo danas, a što napravimo danas, vidjet ćemo za dva tjedna

Što se situacije u Hrvatskoj s epidemijom novog koronavirusa tiče, Đikić kaže da su podaci koje imamo danas odraz mjera koje smo provodili prije dva tjedna.

Današnje mjere pokazati će nam za dva tjedna što smo danas radili, naglašava Đikić te poručuje da se nikako ne smijemo opustiti i dopustiti scenarije iz veljače i ožujka, kad smo izgubili ta dva tjedna pravilnih mjera.

Važno je da danas ne upiremo prst ni u koga, već da kažemo virus je oko nas, i to puno veći broj od ovih 95 što smo imali jučer. To je šokantan broj usporedbi, s tim da smo već bili na dnu krivulje, kaže Đikić.

Karantena? Ne, ali ove tri mjere - apsolutno da!

Naglašava da je sad važno angažirano djelovanje svih, pogotovo građana i potreba praćenja standardnih epidemioloških mjera.

Ne trebamo novu karantenu jer znamo da nam to nije potrebno danas, jer znamo da je virus oko nas i znamo da ga pravim mjerama možemo usporiti i blokirati te osigurati normalan život građana, ističe Đikić.

Pojasnio je što je po njemu i najvažnija epidemiološka mjera, a to je izbjegavanje fizičkog kontakta s drugima i držanje distance od najmanje metar i pol. Isto tako, izbjegavanje zatvorenih prostora i većih grupa.

Smatra da ljudi u zatvorenim prostorima na radnom mjestu moraju nositi zaštitne maske zbog sprječavanja širenja virusa s asimptomatski zaraženih osoba.

Te se tri mjere apsolutno moraju provoditi, kaže Đikić.

Budimo odgovorni, ponašajmo se odgovorno

Posebno je naglasio i potrebu za odgovornim ponašanjem ako je riječ o kontaktu sa zaraženim osobama.

Ako smo bili u kontaktu s bilo kojom osobom koja je zaražena, moramo se kontrolirati u daljnjem prenošenju tog virusa, ako postoji šansa od pet posto da smo se zarazili i ako su nam testovi u tom trenutku negativni, pogotovo prva da ili tri dana. Moramo pričekati tjedan do dva da ta opasnost prođe, kaže Đikić.

S takvim mjerama, kaže, vjeruje da bi se izbjeglo prenošenje virusa kontaktom, a ne samo loviti ljude koji su zaraženi. To je razlika između aktivnih i pasivnih mjera.

O ovom se baš i nije govorilo...

Tijekom razgovora Đikić je rekao kako treba biti i iskren prema hrvatskim građanima.

Treba biti iskren prema građanima i reći da je broj zaraženih bio veći i u petom mjesecu. Predviđanja su na oko 80.000 zaraženih na temelju seroloških testova. Naši genetski, službeni testovi govore manje od 3000, kaže Đikić.

Razliku čine asimptomatski zaraženi ljudi za koje nismo niti znali da imaju novi koronavirus zbog malog broja testiranja, pojašnjava Đikić.

S tim u vezi Đikić ističe kako je najvažnija stvar imati točne podatke, no da se politika često upliće u taj proces pa je kao primjer naveo SAD i Trumpa, koji je rekao da ako se manje testira, manje će biti i zaraženih.

SVAKI kontakt sa zaraženom osobom je opasan

Za kraj, s obzirom na to da je posljednjih dana definiranje opasnog ili bliskog kontakta bilo u posebnom fokusu javnosti zbog kontakta premijera Andreja Plenkovića sa zaraženim srpskim tenisačem Novakom Đokovićem, Đikića smo upitali što se definira kao opasan kontakt sa zaraženom osobom.

Svaki liječnik, stručnjak, znanstvenik i epidemiolog će vam reći da je svaki kontakt nezaražene osobe sa zaraženom osobom opasan. Pogotovo ako se događa kod kapljično prenosivih bolesti na manje od metar i pol udaljenosti. Vremenski vam to ovisi o situaciji. Možda u toj zatvorenoj prostoriji ima toliko virusa ili je osoba koja je zaražena već bila toliko dugo unutra tako da je kontakt od desetak sekundi ili manje od jedne minute opasan. To će vam svi stručnjaci reći. Vjerujem da je kolegica Markotić, koju stvarno cijenim, u svojoj izjavi kad je rekla da ona ne bi otišla u samoizolaciju i da bi i dalje radila s pacijentima, bila pod pritiskom. Vjerujem da svi stručnjaci na svijetu, na temelju naše zakletve (Hipokratova zakletva, op.a.) da nećemo ništa napraviti da oštetimo druge, ne bi preuzeli ni pet posto odgovornosti, naglašava Đikić.

Važna je odgovornost nas stručnjaka, znanstvenika, političkih lidera i javnih djelatnika, smatra Đikić.

Kao primjere odgovornog ponašanja političara naveo je one kanadskog premijera Justinea Trudeaua i njemačke kancelarke Angele Merkel, koji su vlastitim primjerima građanima pokazali što je odgovorno ponašanje.

Samo se nadam da bismo u Hrvatskoj takvu zrelost demokracije i odgovornost djelatnika trebali imati, poručio je na kraju Đikić.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti