Domaća ICT industrija zadovoljna posebnim područjem u Strategiji pametne specijalizacije: "Bez ovoga ne bismo mogli biti konkurentni"

Uvođenje novog tematskog prioritetnog područja (TPP) za informatičko-komunikacijsku industriju (IKT) u drugu hrvatsku Strategiju pametne specijalizacije ključno je za daljnji rast i razvoj te brži prijelaz IT industrije s usluga na proizvode, poručili su u utorak predstavnici ICT udruženja.

Novo tematsko područje za IKT industriju u toj strategiji je "Digitalni proizvodi i platforme", za čije su se uvođenje kao vertikale zajednički zalagala vodeća hrvatska ICT udruženja - IT HGK, HUP-ICT, CISEx (izvoznici softvera) i CroAI (umjetna inteligencija), čiji su predstavnici na konferenciji za medije pod nazivom "IT&S3: Od dokumenta do provedbe" naglasili važnost toga, kao i nove Strategije pametne specijalizacije (do 2029.), koju je Vlada usvojila u prosincu 2023. godine.

Transformacija IT sektora

Predsjednik udruženja HUP-ICT Hrvoje Balen naglasio je da se kroz digitalne platforme i proizvode dolazi i do većeg profita u tom sektoru.

Time idemo u smjeru zacrtanoga i u strategiji digitalne transformacije, da IT oko 2030. dođe do udjela od oko 13 posto u BDP-u, prema sadašnjih manje od 7 posto. Bez ovoga to ni ne bismo mogli, a novo područje je i kao novi poligon na kojem se može razvijati IT industrija i nova šansa da hrvatski IT bude konkurentan u odnosu na druge članice EU-a i šire, poručio je Balen.

Voditelj Odjela za konkurentnost gospodarstva HGK Domagoj Šarić naglasio da su surađivali sa Svjetskom bankom u strateškom projektu za podršku inicijative klastera konkurentnosti te su anketirali tvrtke kako bi utvrdili početno stanje i prijedlog novog tematskog područja.

Bilo bi dobro osvijestiti da je inovacija jedna od glavnih elemenata produktivnosti i veće profitabilnosti, što donosi i veću konkurentnost, i u tome su ta strategija i novo tematsko područje važni. Ipak, trebat će nam i sustavniji iskorak i da se realizacija te strategije ubrza, odnosno da se razdoblje od definiranja nečega do aktivnosti smanji, što nam baš i ne ide, pa se sve nakon usvajanja strategije odvija sporo i tu onda kasnimo u odnosu na primjenu, ocijenio je Šarić.

Predsjednik Udruženja za IT u HGK Alojzije Jukić smatra da novo područje u toj strategiji otvara novu perspektivi za IT tvrtke, jer sada IT nije u tome samo horizontalna potpora drugima kao do sada, nego ima mogućnost 'adresirati' i neka svoja područja, poput primjerice FinTecha, LowTecha, AI-ja, Big Data-e, gaminga i druge, koji zapravo donose i usluge i proizvode, poput aplikacija, video igara i drugih 'opipljivih' i komercijalnih vrsta.

Da bi se sve to brže i kvalitetnije provodilo treba i dosta volje samih IT tvrtki, od onih najmanjih do srednjih i velikih, koji malima mogu pomoći u digitalnoj transformaciji, promociji i drugom. To znači i da same IT tvrtke, ali i istraživačka zajednica, državna uprava i drugi uključeni trebaju zajedno promišljati kako nešto promovirati, i to je jedna od ideja koju ICT zajednica želi sada promovirati, da se međusobno više koordiniraju i komuniciraju, kazao je za Hinu Jukić.

To je označio i svojevrsnim "okrupnjavanjem" ICT zajednice, ne zbog kupovanja ili preuzimanja nego 'sjedinjavanja' resursa, ljudi, znanja, ideja, pa i novca, i da se IT tvrtke 'pomaknu' da ne rade samo usluge nego i razne proizvodne priče kako bi ih plasirali na međunarodnom tržištu, pa i putem globalnih platformi.

S obzirom da uvođenje novog područja za ICT u strategiju znači i da i sektorski specifične politike mogu tražiti određena EU i druga financiranja za istraživanja, razvoj i inovacije (IRI), Jukić smatra i da treba paziti da takvi natječaji nisu za startupove nego za nove komercijalne proizvode.

Treba više i češće natječaja za IRI

Upravo u financiranju istraživanja, razvoja i inovacija, predstavnica udruge CISEx Tajana Barančić vidi dodatnu šansu za IT, ali i problem, posebice jer se u Hrvatskoj, dodala je, od veljače 2020. čeka novi natječaj za IRI, kojeg treba objaviti Ministarstvo gospodarstva, ali koliko znaju nije u planu ni za ovu godinu nego navodno za iduću.

Sada je moguće tražiti sredstva za npr. razvoj nekog proizvoda s AI tehnologijom ili bilo koji drugi, ali je ključno osigurati da nova strategija ne bude samo papir, nego da se provode kvalitetne mjere, uključujući sufinanciranje razvoja inovativnih proizvoda i edukaciju. Kompanije koje razvijaju produkte uz softver su i otpornije na krizu, imaju veće šanse za bolji rezultat i opstanak, smatra Barančić.

Kazala je i da su trenutno otvorena dva natječaja koja se tiču strategije pametne specijalizacije - za strateška partnerstva i inovacije (Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova) i za dokazivanje inovativnog koncepta (Ministarstvo znanosti), što je ocijenila nedovoljnim.

Prerijetko objavljujemo takve natječaje, a što se i priprema uvijek kasni i definitivno te procese treba ubrzavati. Nemamo baš ni previše novaca za istraživanja i razvoj, ali i ne možemo se oslanjati samo natječaje iz EU fondova, nego objaviti i nacionalne natječaje i da se zna točno kada i koliko, da bude predvidivo, a ne kao sada da ne znamo do zadnjeg časa, upozorila je Barančić, konstatiravši da treba raditi brže.