U današnje vrijeme globalizacije, kad je cijeli svijet povezan, čini se kako je veoma teško osmisliti nešto novo i inovativno, a što nitko do sad nije napravio. No upravo je to pošlo za rukom startupu iz Splita. Od malog startupa koji je javnosti predstavio inovativni projekt eAgrar namijenjen poljoprivrednicima, sad je nastao Glamos. Radi se o novom proizvodu koji je u kratkom vremenu pronašao put do korisnika u čak 52 zemlje. Glamos je sustav za testiranje LoRaWAN bežičnih mreža. Prvo su razvili sam uređaj, a sad rade na razvoju aplikacije koje širi mogućnosti originalnog proizvoda.
Iza Glamosa stoji Slaven Damjanović i nekoliko njegovih kolega iz tvrtke Field Data. Damjanović je s projektom Glamos još 2021. godine sudjelovao na GrowIT natječaju Digitalne Dalmacije i osvojio prvu nagradu u kategoriji mladih i tek osnovanih tvrtki u visini 70.000 kuna.
Što se od tada promijenilo, kako se Glamos dalje razvija te kako je i u koje je sve skrivene kutke svijeta stigao, otkriva sam Damjanović.
Osim uređaja koji je kao takav najnapredniji u cijelom svijetu, razvijamo i jedinstvenu aplikaciju koja omogućuje detaljnu analizu i vizualizaciju svih podataka uključujući i indoor, odnosno unutarnje mapiranje jačine signala koje također imamo prvi na svijetu. Samo na tom indoor mapiranju smo radili godinu dana. Osim na naš, aplikacija se može spojiti i na uređaje drugih proizvođača koji time dobivaju dodatnu vrijednost svojih podataka uključujući usporedne podatke, izvještaje s grafovima i slikama i slično. Time je značajno ubrzano testiranje mreže, pronalazak grešaka i unaprjeđenje korisničkog iskustva. Do sada nam je cilj bio prodaja uređaja, a sada se fokusiramo na prodaju cijelog proizvoda, uređaja s aplikacijom, ali i same aplikacije, pojašnjava Damjanović.
Na ideju o Glamosu došli su još doku su razvijali eAgrar. Naime, kad bi otišli u vinograd postaviti uređaj, imali su problem prijenosa podataka na aplikaciju i morali su premještati baznu stanicu. Iz toga se rodio Glamos koji je jednostavan poput mobitela i veoma brzo može pronaći optimalno mjesto s najboljim signalom.
Najjednostavniji primjer naših klijenata su telekom tvrtke, odnosno tvrtke i korisnici koji postavljaju LoRaWAN mreže. Njih možemo usporediti s klasičnim internetom, s wifi mrežom koju imamo u svojoj kući gdje u svakoj prostoriji mobitelom možemo provjeriti razinu signala. Za LoRaWAN mrežu mobiteli nemaju tu mogućnosti i zato je tu naš uređaj Glamos. Njime testiramo i pronalazimo najbolju lokaciju za postavljanje senzora, odnosno bazne stanice da bismo popravili pokrivenost na nekom mjestu, ali i uštedjeli na potrošnji baterije produžujući joj životni vijek, kaže Damjanović.
A da su napravili nešto što je na tržištu trebalo, a nije ga bilo pokazuje i interes iz cijelog svijeta.
Kad smo počinjali s proizvodnjom, imali smo samo jednog konkurenta u svijetu, a sada ih je četiri. Ali i dalje imamo najnapredniji uređaj kojemu smo dodali aplikaciju kao još jednu bitnu značajku, pohvalio se Damjanović te istaknuo kako su od samog početka fokusirani na izvoz uređaja. Tako se Glamos danas prodaje u čak 52 zemlje svijeta, a najveće je tržište u SAD-u.
Bili smo u pravo vrijeme na pravom mjestu. Kad smo bili pri kraju s razvojem komercijalne verzije uređaja, raspisao se prvi GrowIT natječaj na kojem smo sudjelovali. Sve to koincidiralo je s razvojem i većom upotrebom LoRaWAN mreže s ciljem zarade kriptovaluta. Prvi marketing bio je doslovno "od usta do usta" jer su ljudi s boljim postavljanjem baznih stanica uz pomoć Glamosa, mogli ostvariti veću zaradu u kriptovaluti. Do profesionalaca u tom području dolazimo izravnom komunikacijom i preko Linkedina. Za sada imamo dobar feedback. Sa svakom objavom, raste broj upita za narudžbe s tim da kod velikih tvrtki poput telekomunikacijskih, taj proces ide malo sporije. Najteže je doći do ljudi, posebno kad je uska tržišna niša i zato ciljamo tvrtke koje se time bave i community gdje se kreću ljudi koje to zanima. Djelujemo i uz pomoć influensera. Primjerice, imali smo suradnju s jednim iz Velike Britanije koji je snimao videa i ljudi su u njega imali veliko povjerenje. Kad je objavio naš video, mi smo za dan prodali stotinjak uređaja, objasnio je Damjanović.
S obzirom na to da sad iza sebe ima dva uspješna poduzetnička pothvata, e-Agrar i Glamos, logično je pitati - je li poslovanje tvrtke koju je izgradio održivo.
Održivo je, ali u Hrvatskoj nemamo toliku podršku da stalno nešto možemo pokušavati i da nam to netko financira kao bi uspjeli iz trećeg ili četvrtog puta, kao što je to situacija sa startupima u Americi, primjerice. Malo sporije širimo tim jer se financiramo isključivo iz prodaje i nemamo bespovratnih sredstava za nekoliko mjeseci kroz koje bi se fokusirali na nove stvari bez brige za prodaju, marketing i režije. Prijavljivali smo se na EU fondove, ali bez većeg uspjeha. Prijavit ćemo se i na sljedeći GrowIT i s tim novcem, ovisno koje mjesto osvojimo, zaposlit ćemo još jednu osobu na puno radno vrijeme i kupiti nekoliko mjeseci za razvoj novih stvari. Primjerice, samo na indor mapiranju aplikacije smo radili godinu dana, a kroz to vrijeme tvrtka treba preživjeti, ističe Damjanović.
Upravo je pitanje financiranja i prvog ulaganja ono što najviše muči startupe u Hrvatskoj. Stoga ne iznenađuje da projekti poput GrowIT izazivaju veliku pozornost, a startupovima koji dobiju financiranje mogu značiti razliku između uspjeha i propasti.
Najteže je doći do prvih 10 eura. Zašto bi me netko unaprijed financirao? I zato je najteže doći do tog prvog novca za početak poslovanja, da vidiš kako to sve funkcionira, a ne pričati o velikim brojkama. U tom dijelu, koliki god iznos natječaja bio, može pomoći u razdoblju nabavke i proizvodnje kad još ne počnu stizati prihodi. Svaki takav natječaj, onima koji stvarno rade, može puno pomoći. Čak i u fazi rasta tvrtke, kao što je sada kod nas slučaj, naglašava Damjanović.
Što se tiče planova za budućnost, otkriva kako im je jedan od fokusa razvijanje novih dijelova aplikacije, a možda i neki novi uređaj.
Dizanje aplikacije na višu razinu je prioritet jer su nas Kinezi počeli kopirati i mi moramo biti inovativni i brži u nekim stvarima da bi postigli željene rezultate. Oni su puno brži u samoj proizvodnji uređaja, imaju tehničke mogućnosti za to, ali su spori u inovacijama, dodaje Damjanović i nastavlja: Kopirala nas je tvrtka s kojom smo surađivali i sastali se nekoliko puta. Nakon tri mjeseca izbacili su uređaj koji ima slične funkcionalnosti, isto je pakiran u futroli, a čak su mi ga i poslali da ga testiram. Radi se o tvrtki koja je samo u prošloj godini zaradila 50 milijuna dolara na Helium mreži i prodaji baznih stanica i koja ima 30 ili 40 proizvoda. Nema ništa od tužbi i zaštite proizvoda u ovom području. Mi moramo biti inovativni prema korisniku, a patent je teško zaštititi jer je dovoljno da se promijeni 20% i više to nije zaštićeno. Zato s njima sada razgovaramo da bar kupe našu aplikaciju i prodaju uz njihov uređaj. Naš proizvod je gotovo u cijelosti hrvatska proizvodnja, osim čipova koje nabavljamo iz Kine.
