Suša, prijetnje predatorskih vrsta, širenje stočarstva i djelovanje čovjeka, poput podizanja brana i navodnjavanja, u Australiji uzimaju visok danak, a plaća ga vrsta po kojoj je ta zemlja (između ostalog) planetarno poznata. Riječ je o čudnovatom kljunašu.

Nova znanstvena studija koju je provelo Sveučilište New South Wales pokazala je kako je broj pronađenih uginulih primjeraka te vrste u velikom porastu. Čudnovate se kljunaše u velikom broju pronalazi uginule u koritima isušenih potoka širom New South Walesa u Australiji, a znanstvenici pozivaju na hitnu procjenu rizika od njihova izumiranja.

Postoji hitna potreba za nacionalnom procjenom rizika za održanje čudnovatog kljunaša, naglašava Gilad Bino, vodeći autor studije.

Čudnovatog kljunaša u Australiji se trenutačno ne tretira kao ugroženu vrstu.

Australska organizacija za održavanje vrsta Aussie Ark bilježi značajan pad populacije čudnovatih kljunaša u New South Walesu, a kao najveći uzrok navode velike suše uzrokovane klimatskim promjenama.

U našoj regiji svi su pomrli, nestali su. Ne mogu pronaći niti jednog, kaže Tim Faulkner, predsjednik Aussie Arka te dodaje da te životinje sigurno nisu u periodu hibernacije.

Njihove nastambe u zemlji ili su ispunjene muljem ili ih uništava domaća stoka u potrazi za izvorima vode, a prijete im i grabežljivci poput lisica. Kad ih se i uspije pronaći i odvesti ih na sigurno, i dalje ugibaju, a otkriven je i razlog.

Njihovi su želuci puni bakterija, uključujući i E. coli, pojašnjava Faulkner.

Koautor studije, profesor Richard Kingsford, ističe da je potrebno nacionalno djelovanje kako bi se smanjilo uništavanje prirodnih staništa čudnovatog kljunaša uzrokovanih djelovanjem klimatskih promjena i čovjeka.

Možda smo izgubili već 40 posto populacije čudnovatih kljunaša, a to će se samo pogoršati u narednih pedeset godina pod djelovanjem klimatskih promjena. To je jedna od najčudesnijih životinja koju imamo i bio bi to tužan dan kad bi se dogodilo da ih u potpunosti izgubimo, zaključuje Kingsford.

Čudnovati kljunaš jedna je od najstarijih vrsta sisavaca na planetu koja je živjela i u doba dok su dinosauri hodali po Zemlji. Od svih drugih sisavaca razlikuje se time što ne koti žive mlade, nego leže jaja.

Moderni australski čudnovati kljunaš vrsta je koja se pojavila prije oko 100.000 godina, a za najstariji fosil vjeruje se da je star čak 110 milijuna godina, što ga čini najstarijim sisavcem pronađenim na australskom tlu.

Izvor: abc.net.au