Iako koronavirus i dalje kruži, pandemija je odavno gotova priča, ali neke posljedice ostaju i dalje. Od onih nevezanih za sam virus, već za lockdown - poput negativnog utjecaja koje je zatvaranje u kuće ostavilo na mladima preko udaljenog rada, koji su mnoge kompanije zadržale, pa do zdravstvenih posljedica same infekcije.
Prema novoj velikoj studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Atherosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology, COVID-19 može biti snažan rizični faktor za srčane i moždane udare i tri godine nakon zaraze. To se istraživanje temeljilo na velikoj britanskoj bazi podataka UK Biobank te je obuhvaćalo gotovo 250 tisuća osoba, od kojih je 11 tisuća bilo pozitivno na koronavirus tijekom 2020. godine, pri čemu je gotovo tri tisuće njih hospitalizirano.
Znanstvenici su onda usporedili tu grupu s ostalim osobama čije su podatke koristili, a riječ je o više od 222 tisuće ljudi koji te godine nisu službeno bili zaraženi koronom. Prema tim podacima, osobe koje su se zarazile COVID-om prije nego što je cjepivo bilo dostupno imale su dvostruko veći rizik od srčanog ili moždanog udara ili smrti čak i tri godine nakon te bolesti u odnosu na osobe koje tada nisu bile zaražene. Još je lošija situacija za osobe koje su imale teži slučaj COVID-a te su zbog infekcije završile u bolnici jer je rizik od srčanog udara čak tri puta veći u odnosu na osobe koje u to vrijeme nisu bile zaražene koronom. Također, pokazalo se kako je COVID-19 za one koji su bili hospitalizirani postao jednako snažan rizični čimbenik za srčani ili moždani udar, kao i dijabetes ili bolest perifernih arterija.
Povećan rizik od srčanih bolesti, dakle, ne smanjuje se tijekom godina: Ovo je otkriće zapanjujuće i čini se jedinstveno za COVID-19, komentirala je kardiologinja Patricia Best iz Mayo Clinic u Rochesteru, a koja nije bila uključena u istraživanje. Naglasila je kako općenito infekcije poput npr. gripe ili bilo kakve druge vrste infekcije povećavaju rizik od srčanog udara, no općenito taj rizik nestaje brzo nakon infekcije. S COVID-19 je situacija drukčija, a smatra kako je razlog zašto su posljedice toliko snažne, odnosno dugotrajne, u činjenici da je COVID-19 prilično različit od drugih vrsta infekcije.
Znanstvenici koji proveli studiju ne znaju točno koji je razlog za takve dugoročne posljedice, no podsjećaju kako su neka ranija istraživanja koja su pokazala da koronavirus može zaraziti stranice koje oblažu stijenke krvnih žila pa je virus pronađen i u plakovima koji se stvaraju u arterijama i koji mogu puknuti i izazvati srčani i moždani udar. COVID-19, prema jednoj od teorija, može destabilizirati te plakove i učiniti ih sklonijim pucanju i stvaranju ugrušaka.
Jedna od varijabli koja se pokazala da ima utjecaj na zarazu koronavirusom jest i krvna grupa te su osobe koje nemaju krvnu grupu 0 osjetljivije na zarazu, a isto se pokazalo i s dugotrajnijim učinkom COVID-a jer su osobe s krvnom grupom 0 ipak imale manji rizik od srčanog i moždanog udara u odnosu na ostale krvne grupe, iako je rizik ipak bio povećan u odnosu na one koji nisu bili zaraženi.
Ono što je zanimljivo jest da tak rizik nije bio povećan za jednu skupinu osoba koje su se zarazile s COVID-19, a to je osobe koje su tijekom zaraze uzimale male doze aspirina.
Treba naglasiti kako u ovoj studiji nisu proučavani učinci cjepiva protiv COVID-19 na kardiovaskularne rizike, no kako je naglasio dr. Stanley Hazen, šef Odjela za kardiovaskularne i metaboličke znanosti na klinici Cleveland, svatko tko je bio hospitaliziran zbog ove bolesti, bez obzira na to je li cijepljen ili nije, trebao bi obratiti pažnju na povećan rizik od srčanih bolesti.
Izvor: CNN
