Autori nove studije tvrde da svatko tko je pozitivan na COVID test može vrlo lako pratiti od kuće ima li jedan od dva, ili oba zdravstvena znaka koja signaliziraju veći rizik smrtnosti od te bolesti.
Dva zdravstvena znaka u pitanju jesu brzina disanja i zasićenost krvi kisikom.
Ovo otkriće odnosi se na proživljena iskustva većine pacijenata s COVID-19: ostankom kod kuće, osjećajem tjeskobe, razmišljanjem kako znati hoće li se bolest pogoršati i nedoumicom kad ima smisla otići u bolnicu, kaže dr. Neal Chatterjee iz Škole za medicinu Sveučilišta u Washingtonu.
Chatterjee i njegova kolegica kardiologinja dr. Nona Sotoodehnia zajedno su proveli navedenu studiju koja je objavljena 24. svibnja u znanstvenom časopisu Influenza and Other Respiratory Viruses.
Dvoje autora ističe da njihova studija sugerira da je za neke pacijente do vremena kad se počnu osjećati dovoljno loše da se odluče potražiti pomoć u bolnici, vremenski okvir za ranu medicinsku intervenciju već prošao.
Incijalno većina pacijenata oboljelih od COVID-19 nema poteškoća s disanjem. Mogu imati vrlo nisku razinu zasićenosti krvi kisikom i biti asimptomatski. Ako pacijenti slijede trenutačne smjernice i zato što neće osjetiti nedostatak zraka sve dok im kisik ne padne jako nisko, propuštamo priliku za ranu intervenciju i po život spasonosno liječenje, kaže Sotoodehnia.
Studija koju je dvoje navedenih znanstvenika provelo napravljena je proučavanjem slučajeva 1095 punoljetnih pacijenata koji su bili smješteni u bolnicama u Seattleu i Chicagu. Studija je provedena od 1. ožujka do 8. srpnja 2020. godine.
Dok su pacijenti sudionici studije često imali hipoksemiju (nisku zasićenost kisikom u krvi od 91 ili manje posto) ili tahipneju (brzo i plitko disanje, što je za potrebe ove studije značilo 23 ili više udisaja u minuti), tek ih je manji broj prijavio osjećaj gubitka daha ili kašljanja, bez obzira na razinu kisika u krvi.
Hipoksemični pacijenti, nasuprot pacijenata s normalnom razinom kisika u krvi, imali su rizik smrtnosti od COVID-19 povećan između 1,8 i 4 puta, što je ovisilo o razini kisika u pacijentovoj krvi.
Sličan rezultat bio je i kod pacijenata s tahipnejom, nasuprot pacijenata s normalnim brojem udaha u minuti. Kod pacijenata s tahipnejom, rizik smrtnosti od COVID-19 povećan je između 1,9 do 3,2 puta.
Isto tako, drugi simptomi bolesti, po primitku u bolnicu, poput temperature, broja otkucaja srca i krvnog tlaka, nisu bili povezani s povećanjem smrtnosti kod pacijenata.
Gotovo svi pacijenti s hipoksemijom i tahipnejom primali su dodatni kisik, koji u kombinaciji s protuupalnim glukokortikoidima mogu učinkovito liječiti akutne slučajeve COVID-19.
Otkrića iz ove studije relevantna su i za liječnike opće prakse, koji su tradicionalno prva linija kliničkih kontakata za oboljele od COVID-19 i koji žele držati bolest pod nadzorom.
Sotoodehnia preporučuje da osobe oboljele od COVID-19 kupe oksimetar i mjere razinu kisika u krvi kao mjeru predostrožnosti. Granica je 92 posto zasićenosti, a padne li razina kisika ispod toga, onda je to znak nevolja za pacijenta.
Još jednostavnija mjera jest broj udisaja u minuti. Zamolite člana obitelji ili blisku osobu da vam mjeri broj udaha u minuti dok ne obraćate pažnju na disanje te ako imate 23 ili više udaha u minuti, trebali biste se obratiti svom liječniku, ističe Sotoodehnia.
Izvor: EurekAlert
