Eksplozija space shuttlea Columbija: Kako je kraj jednog programa pokrenuo revoluciju u istraživanju svemira

Eksplozija Columbije i sedam izgubljenih života označila je kraj NASA-ine dominacije u istraživanju svemira.

Martina Čizmić | 02.02.2018. / 13:24

Svemirska letjelica Columbia (Foto: NASA) (Foto: NASA)

Prije točno 15 godina, 1. veljače 2003. godine dogodila se tragedija koja je zauvijek obilježila američki svemirski program. Svemirska letjelica Columbia vraćala se s dvotjedne misije istraživanja svemira. U sebi je nosila sedmero astronauta koji nisu ni slutili da će im to biti posljednja misija.

I dok je letjelica ulazila u orbitu, u kontrolnoj sobi u Cape Canaveralu kontrolori su zamijetili da otkazuje jedan po jedan senzor. Prvo je prestao raditi senzor za toplinu u krilu letjelice, potom senzori za stajni trap, da bi na kraju kontrolna soba u potpunosti izgubila kontakt s letjelicom.

To samo po sebi i nije neobično, jer tijekom ulaska u orbitu dolazi do prekida veze. No dok su čekali da se letjelica pojavi na radarima Kennedyjeva svemirskog centra, javili su im kako su televizijske kamere snimile eksploziju na nebu iznad njih.

Eksplozija Columbije i sedam izgubljenih života označila je kraj NASA-ine dominacije u istraživanju svemira. Nekad vodeća svjetska agencija za istraživanje svemira morala je priznati poraz i činjenicu da s gubitkom Columbije više nije imala svemirsku letjelicu s kojom bi obavljala istraživanja.

Tu je priliku prepoznao osnivač SpaceX-a Elon Musk koji je samo nekoliko mjeseci nakon nesreće gostovao na Sveučilištu Stanford.

Trenutno smo u situaciji da čak ne možemo poslati čovjeka u nižu Zemljinu orbitu. To baš i nije u skladu s drugim tehnološkim sektorima... Gotovo svaki tehnološki sektor je napredovao. Zašto nije i ovaj? pitao je Musk i potom dodao kako mu nije jasno zašto država i dalje želi financirati nevjerojatno skupe i opasne letjelice.

Upravo je tu svoju šansu vidio Musk. Naime, njegovi inženjeri u SpaceX-u već su tad radili na osmišljavanju jeftinije alternative svemirskim letjelicama. Umjesto da kupuju dijelove za letjelicu od specijaliziranih proizvođača, u SpaceX-u su shvatili da ih mogu sami proizvoditi za samo djelić cijene.

Za razliku od NASA-e koju financira država i koja prvenstveno mora razmišljati o budžetu, a ne o kreativnosti, druge male start-up tvrtke imale su ograničen budžet, ali slobodne ruke da ga iskoriste najbolje što znaju i umiju.

Iako su se u samo nekoliko mjeseci nakon nesreće Columbije na tržištu pojavile različite male tvrtke koje su željele napraviti nove rakete i preuzeti primat u svemirskim putovanjima, Musk je čak obećao da će svoju raketu Falcon 1 uspješno lansirati već u ožujku 2004., cijeli proces nije išao tako lako ni brzo.

SpaceX-ov Falcon 1 tek je 2008. godine ostvario prvi uspješan let i osvojio ultimativnu nagradu - ugovor s NASA-om i slanje svega što NASA želi poslati u svemir upravo pomoću Muskova Falcona 1.

U međuvremenu su i brojne druge tvrtke diljem svijeta krenule u misiju osvajanja svemira.

Britanski poduzetnik Richard Branson i njegov Virgin Galactic najavili su kako bi ove godine mogli obaviti prvi komercijalni let u svemir. Zainteresiranih ima dovoljno, letjelica VSS Unity uspješno je obavila već nekoliko testova. Sad samo moramo pričekati prvi uspješni let.

Izvor: QZ.com

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti