Europska unija uskoro će biti bogatija za osam superračunala koja će biti potpora europskim istraživačima, industrijama i poduzećima u razvoju novih aplikacija u najrazličitijim područjima, od razvoja lijekova i novih materijala do borbe protiv klimatskih promjena.

Velik je to korak prema pretvaranju Europe u vodeću svjetsku superračunalnu regiju.

Osam lokacija, koje je odabralo Europsko zajedničko poduzeće za računalstvo visokih performansi, EuroHPC, dobit će superračunalne centre financirane europskim novcem, a nalazit će se u Barceloni (Španjolska), Bologni (Italija), Kajaaniju (Finska), Minhou (Portugal), Ostravi (Češka), Bissenu (Luksemburg), Sofiji (Bugarska) i Mariboru (Slovenija).

Ti će centri našim istraživačima omogućiti pristup vrhunskim superračunalima, resursu koji je strateški važan za budućnost europske industrije. Podatke će moći obrađivati u EU-u, ne više izvan njega. Za Europu je to velik korak naprijed u ostvarivanju nove razine računalnih mogućnosti. Pomoći će nam da postanemo bolji u tehnologijama budućnosti kao što su internet stvari, umjetna inteligencija, robotika i analiza podataka, istaknuo je Andrus Ansip, potpredsjednik Komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište.

Kako ističu iz Europske komisije, centri će služiti kao potpora u razvoju važnih aplikacija u područjima kao što su personalizirana medicina, razvoj lijekova i materijala, bioinženjerstvo, meteorologija i klimatske promjene. Od 28 država koje sudjeluju u Zajedničkom poduzeću 19 će ih biti dio konzorcija koji upravlja centrima. Zajedno sa sredstvima EU-a, proračun iznosi ukupno 840 milijuna eura.

Ova inicijativa dokazuje koliko zajedničko ulaganje EU-a i njegovih država, kao potpora ostvarenju zajedničkog cilja, može pridonijeti tome da Europa postane predvodnik u sektoru visoke tehnologije, što pak donosi znatne koristi svim europskim građanima i poduzećima. Sad se okrećemo prema idućem dugoročnom proračunu EU-a i našem programu Digitalna Europa, u okviru kojeg smo predložili znatna ulaganja u vrhunska superračunalnu i podatkovnu infrastrukturu, dodao je povjerenik za proračun i ljudske resurse, Günther Oettinger.

Superračunalo (Foto: Getty Images)

Računalstvo visokih performansi u današnjem je svijetu ključno za stvaranje rasta i radnih mjesta, ali i za stratešku autonomiju i inovacije u bilo kojem području. Primjene superračunalstva doista su mnogobrojne. Njime se, primjerice, mogu prognozirati promjene lokalnih i regionalnih uzoraka vremena te razmjeri i kretanje oluja i poplava, a to pak omogućuje aktiviranje sustava za rano upozoravanje na ekstremne vremenske pojave. Primjenjuje se i za razvoj novih lijekova, rješavanje složenih fizikalnih jednadžbi kojima se oponašaju molekularni procesi i interakcije novog lijeka s ljudskim tkivom. Avionska i automobilska industrija također upotrebljavaju superračunalstvo za izvođenje složenih simulacija i testiranje pojedinačnih sastavnih dijelova, ali i cijelih aviona i automobila. Usto, superračunala su iznimno važan element u razvoju umjetne inteligencije i jačanju europskih mogućnosti u području kibersigurnosti i blockchain tehnologije jer su nužna za izvođenje simulacija velikih razmjera i analiziranje podataka.

Europsko zajedničko poduzeće za računalstvo visokih performansi dobar je primjer kako države članice EU-a mogu suradnjom poticati inovacije i biti globalno konkurentne u tim strateški iznimno važnim tehnologijama. Uvjerena sam da će nova superračunala u tim centrima Europu učiniti konkurentnijom u digitalnom sektoru. Pokazali smo snagu našeg europskog pristupa koja će pomoći našim poduzećima i donijeti konkretne koristi našim građanima, zaključila je povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo, Mariya Gabriel.

EuroHPC u suradnji s odabranim domaćinima krenuti će u nabavku osam superračunala: tri predeksaskalarna stroja (sposobna izvoditi više od 150 petaflopsa ili 150 milijuna milijardi izračuna u sekundi) koja će biti među pet najboljih u svijetu i pet petaskalarnih strojeva (sposobnih za najmanje četiri petaflopsa ili četiri milijuna milijardi operacija u sekundi). Očekuje se da će predeksaskalarni sustavi imati 4 – 5 puta više računalne snage od trenutačno najboljih superračunalnih sustava Partnerstva za napredno računalstvo u Europi (PRACE). U kombinaciji s petaskalarnim sustavima udvostručit će superračunalne mogućnosti na europskoj razini, što znači da će biti dostupnije većem broju korisnika.

Očekuje se da će superračunala početi s radom u drugoj polovini 2020. za europske korisnike iz akademske zajednice, industrije i javnog sektora. Sva nova superračunala bit će povezana s brzom paneuropskom mrežom GEANT kao i postojeća superračunala koja su dio PRACE-a.