Finale kampanje: Hoće li Europski parlament izglasati "filtrirani internet" ili će pobijediti "sloboda izražavanja i dijeljenja informacija"?

Više od 128 državnih organizacija iz 17 europskih država koristi besplatan softver temeljen na otvorenom kodu. Izglasavanje direktive, ironično, ugrozilo bi i njihovo funkcioniranje.

Martina Čizmić | 06.09.2018. / 11:58

Hrvatski europarlamentarci i članak 13 (Foto: Screenshot) (Foto: Screenshot)

Sljedećeg tjedna, točnije 12. rujna, Europski će parlament glasovati o spornom prijedlogu direktive o zaštiti autorskih prava.

Podsjetimo, radi se o dva članka - članku 13. koji nameće zakonsku odgovornost za kontrolu korištenja i dijeljenja sadržaja zaštićenog autoskim pravima te članak 11. koji bi uveo "porez na linkove", a koji bi ujedno utjecao na način na koji se dijele poveznice, ali i kratki isječci članaka.

Na glasovanju u srpnju, zastupnici u Europskom parlamentu odbacili su prvi nacrt prijedloga zakona i poslali ga na doradu. Tada su aktivisti i protivnici prijedloga isticali kako je "dobivena bitka, ali ne i rat", dok su zagovornici prijedloga i velike medijske kuće krenule u još jače lobiranje za izglasavanje zakona.

"Akcijski tjedan" za spas interneta

Iako su se i jedna i druga strana tijekom ljeta, barem naizgled, primirile, s približavanjem glasovanja, ponovno su u javnosti krenule rasprave o prijedlogu direktive.

Tako su se šefovi najvećih europskih novinskih agencija obrušili na Facebook i Google zbog, kako kažu "krađe vijesti" i pozvali zastupnike u Europskom parlamentu da prihvate "kontroverznu direktivu o autorskim pravima".

S druge strane aktivisti i protivnici pokrenuli su "akcijski tjedan" tijekom kojeg žele aktivirati građane, podići svijest o negativnim stranama predložene direktive, ali i pokazati kako je u srpnju glasao koji od europski zastupnika.

Tako svi zainteresirani mogu na stranici Save Your Internet saznati kako su glasali europski zastupnici iz njihove zemlje, ali i kontaktirati zastupnike e-mailom i tako izraziti svoje protivljenje predloženoj direktivi.

Hrvatski europarlamentarci i članak 13 (Foto: Screenshot) (Foto: Screenshot)

Programeri protiv članka 13

Svoj su glas protiv predložene direktive podigli i programeri. Točnije, svi oni koji stvaraju besplatan softver i pišu u otvorenom kodu.

Na stranicama FSFE, Free Software Foundation Europe, upozorili su kako je upravo širenje koda i softvera putem interneta, njegovo dijeljenje i dorađivanje temelj na kojem je princip besplatnog i otvorenog softvera zamišljen.

To je temelj interneta, jer kod može koristiti, proučavati, dijeliti i poboljšavati tko god želi. S obzirom na to da je većina interneta sastavljena i korištena kao besplatni softver, ova bi direktiva u potpunosti uništila taj sustav, upozoravaju iz FSFE.

Ističu i kako više od 128 državnih organizacija iz 17 europskih država koristi besplatan softver temeljen na otvorenom kodu. Izglasavanje direktive, ironično, ugrozilo bi i njihovo funkcioniranje.

Kompromisno rješenje na vidiku?

I dok aktivisti pritišću s jedne, a lobisti s druge strane, pojavila se informacija kako je zastupnik zadužen za direktivu, Axel Voss, svojim kolegama poslao kompromisni prijedlog.

U novom tekstu tako više nema izraza poput "obaveznog filtriranja" sadržaja, ali se zato navodi da bi "svaka platforma koja pomaže korisnicima dijeliti sadržaj, imala punu odgovornost za svaki sadržaj koji se nađe na njihovim serverima".

U prijevodu, odgovornost za bilo koji link ili fotografiju koju objavite ili podijelite na Facebooku, snosio bi sam Facebook. Takva direktiva ipak bi, na neki način, prisilila platforme da koriste filtere, jer bi ih direktiva držala odgovornima za sve što njihovi korisnici objave.

Što je još eventualno promijenjeno i kako će konačni tekst prijedloga izgledati, saznat ćemo početkom sljedećeg tjedna kad se predloženi amandmani predstave Europskom parlametu i kad zastupnici o njima budu glasali.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti