Teorijski fizičar Rajendra Gupta sa Sveučilišta u Ottawi u svojem novom istraživanju sugerira da bi starost Svemira mogla biti mnogo starija nego što se dosad vjerovalo, s implikacijama koje dovode u pitanje temeljne koncepte u kozmologiji. Guptina analiza pokazuje da oscilacije iz najranijih trenutaka svemira, ugrađene u strukture galaksija, podupiru njegovu tvrdnju.
Pitanje tamne tvari
Rezultati studije potvrđuju da nam je naš prethodni rad o starosti svemira od 26,7 milijardi godina omogućio da otkrijemo da svemir ne zahtijeva tamnu tvar da postoji, tvrdi Gupta.
Guptina hipoteza dovodi u pitanje konvencionalne ideje o prirodi kozmičkog širenja. Prema njegovim riječima, ubrzano širenje koje se pripisuje tamnoj energiji moglo bi umjesto toga biti posljedica slabljenja sila kako se Svemir širi. To alternativno gledište potiče preispitivanje postojećih modela, sugerirajući da bi svemir mogao biti znatno stariji od prihvaćenih 13,7 milijardi godina.
Guptina teorija povlači paralele s konceptom koji je prije gotovo jednog stoljeća predložio švicarski fizičar Fritz Zwicky, poznat kao hipoteza "umornog svjetla". Zwicky je spekulirao da bi crvenilo udaljene svjetlosti moglo biti rezultat gubitka energije na kozmičkim udaljenostima. Guptina verzija ove hipoteze, nazvana kovarirajuće konstante sprezanja plus umorna svjetlost (CCC+TL), sugerira da bi promjenjive interakcije između poznatih čestica mogle potaknuti širenje Svemira, eliminirajući potrebu za tamnom energijom.
Jednostavnije rješenje, no može li odgovoriti na izazove u kozmologiji?
Guptina nedavna studija, koja je objavljena u časopisu The Astrophysical Journal, pokušava poduprijeti njegovu teoriju objašnjavajući fluktuacije u distribuciji vidljive materije kroz svemir, kao i kozmičku mikrovalnu pozadinu, koristeći CCC+TL. Međutim, taj pristup dovodi u pitanje postojanje tamne tvari, ključne komponente trenutnih kozmoloških modela.
Dok Guptina teorija nudi jednostavnije objašnjenje kozmičkih fenomena, njezino prihvaćanje ovisi o njezinoj sposobnosti da odgovori na postojeće izazove u kozmologiji. Unatoč tim implikacijama, starost Svemira, prema konvencionalnim mjerenjima, ostaje 13,7 milijardi godina.
Izvor: Science Alert
