U 2023. godini koja je na izmaku, predstavljeno niz zadivljujućih nebeskih slika koje prikazuju čuda svemira, pri čemu je svemirski teleskop James Webb (JWST) igrao ključnu ulogu.
Međutim, to nije bio jedini doprinos svemirskom vizualnom spektaklu, budući da su razne misije i snimke sa Zemlje također nudile zadivljujuće poglede na kozmos. Ovo je šest slika koje su nas ostavile zafivljenima u 2023. godini.
Nebeski spektakl koji je snimio JWST prikazuje Wolf-Rayetovu zvijezdu WR 124, na rubu spektakularne eksplozije. S težinom otprilike 30 puta većom od Sunčeve mase, vanjski slojevi WR 124, predstavljeni ljubičastim oblacima, ogoljeni su snažnim vjetrovima, pripremajući pozornicu za nadolazeću supernovu.
Naa Suncu se ove godine odigrao izvanredan događaj — solarni tornado bez presedana, najviši ikada zabilježen. Formiran sunčevim magnetskim poljima, taj solarni fenomen dosegao je visinu od nevjerojatnih 178.000 kilometara, što je gotovo 14 puta više od promjera Zemlje.
JWST je također otkrio rođenje zvijezde kroz zapanjujuću sliku svemirskog objekta Herbig-Haro 211. Smješten u sazviježđu Perzej, Herbig-Haro objekt, udaljen od nas oko 1000 svjetlosnih godina, pokazao je nadzvučne mlazove koji stvaraju udarne valove i osvjetljavaju okolni plin i prašinu. Detaljna slika s JWST-a otkrila je čudne vibracije u nvedenim mlazovima, nagovještavajući i postojanje potencijalne prateće zvijezde.
Unutar našeg solarnog sustava, NASA-ina svemirska letjelica Juno pružila je zadivljujući pogled na Jupiterov mjesec Io. Prolazeći samo 11.645 kilometara iznad njegove površine, Juno je uhvatio zamršene detalje, pokazujući sjene brojnih Iovih aktivnih vulkana. Io, unatoč tome što je malo veći od nšeg Mjeseca, predstavlja geološki najaktivniji objekt u Sunčevom sustavu.
Prebacujući fokus na naš Mjesec, indijska misija Chandrayaan-3 postigla je svoje povijesno prvo slijetanje blizu južnog mjesečevog pola. Lender Vikram, kojeg je fotografirao rover Pragyan, označio je značajan korak u proučavanju Mjesečevog južnog pola, poznatog po obilju leda, potencijalno ključnog za buduća ljudska istraživanja i lunarne baze.
Na kraju spektakularnog kozmičkog putovanja je slika prolazne ljepota kometa Nishimura, viđenog sa Zemlje kako juri preko noćnog neba. Taj rijetki zeleni komet, nazvan po astronomu amateru Hideu Nishimuri koji ga je otkrio, krasio je naš pogled na noćno nebo gotovo dva mjeseca. Zelena nijansa pripisuje se dvoatomskom ugljiku u plinu koji okružuje stjenovitu jezgru kometa. Budući da Nishimuri treba otprilike 437 godina da obiđe Sunce, neće ponovno krasiti naše noćno nebo sve do dalekog 25. stoljeća.
Izvor: New Scientist
