Kako će izgledati tržište rada u budućnosti? Hoće li ljude zamijeniti roboti i što će ljudi onda raditi? Koje će profesije "preživjeti" automatizaciju i robotizaciju, a koje će otići u ropotarnicu povijesti?
Upravo su ovo neka od pitanja kojima se bavi Daniel Susskind, futurolog i stručnjak za ekonomiju. Svojim predavanjima na temu profesija i tržišta rada u budućnosti uvijek izaziva pozornost, a ako ga pitate za savjet bit će veoma izravan: Ili naučite kako biti dobri u stvarima koje tehnološki sustavi i strojevi ne mogu raditi ili pokušajte napraviti te iste strojeve.
Susskind će posjetiti Zagreb i u sklopu konferencije Future Tense održati predavanje o tome što čeka obrazovanje i tržište rada u budućnosti.
Imali smo priliku porazgovarati s njim uoči dolaska u Zagreb i saznati njegovo viđenje budućnosti i svijeta koji nas očekuje.
Koje profesije smatrate da će najvjerojatnije zamijeniti tehnologija/AI i zašto? Ujedno, koja nova zanimanja vidite na horizontu? Možda to možete objasniti kroz 3 mita o budućnosti rada – mit o terminatoru, mit o inteligenciji i mit o superiornosti.
Pitanje koja će tehnologija najvjerojatnije zamijeniti zanimanja vrlo je često pitanje. Ali na neki način, to je beskorisno pitanje jer tehnologija ne uništava cijele poslove niti stvara nove poslove u trenu. Ono što radi jest da, na daleko suptilniji način, uklanja ljude iz obavljanja određenih zadataka i određenih aktivnosti, ali također čini druge zadatke i aktivnosti vrjednijima i važnijim za ljude. Stoga, radi se zapravo o tome, čime se bavim u svojem radu, da je zapravo većina zanimanja, tj. sva zanimanja, pod utjecajem ovih tehnoloških trendova, odnosno tehnoloških poremećaja. Vezano uz pitanje o tri mita o budućnosti rada koje sam predstavio u TED govoru, čini mi se da će utjecaj automatizacije na rad biti veći nego što se obično pretpostavlja.
Koja budućnost sada postaje dominantnija - ona koja je sigurna (gdje profesionalci koriste tehnologiju kako bi bili učinkovitiji u tradicionalnom načinu rada) ili ona koja ukida posao stvarnih profesionalaca? Ili oni još uvijek koegzistiraju manje-više ravnopravno?
To pitanje lijepo sažima argument moje knjige “The Future of Professions”, a to je da postoje dvije budućnosti za zanimanja. Prva koja je sigurna i druga koja je više razarajuća. Mislim da će se za sada, ove dvije budućnosti razvijati paralelno. Danas vidimo primjere i jednog i drugog. No, dugoročno gledano, mislim da će druga vrsta budućnosti dominirati. Kroz tehnologiju ćemo pronaći nove, učinkovitije načine rješavanja svih vrsta problema koje tradicionalno rješavaju samo određeni tipovi stručnjaka (odvjetnici, liječnici, učitelji, računovođe, arhitekti i dr.) i mislim da će to biti veliki izazov tradicionalnim zanimanjima.
U ukidanju zanimanja zbog tehnologije/AI - kažete da ste predvidjeli 8 prigovora na to (prigovor povjerenja, prigovor moralnih granica, prigovor izgubljenog zanata, prigovor osobne interakcije, prigovor empatije, prigovor dobrog rada, prigovor postajanja stručnjaka, no-future-roles prigovor) – Je li ijedan od prigovora odbačen ili potvrđen od objavljivanja vaše knjige?
Odaberimo jedan od njih - prigovor osobne interakcije. To je bio prigovor koji kaže da ne možete koristiti tehnologiju u zanimanjima jer ono što ljudi žele kada odu kod stručnjaka (odvjetnik, liječnik, učitelj, računovođa ili arhitekt) jest osobna interakcija, interakcija licem u lice. Žele osobni kontakt. Mislim da je ono što je prilično zanimljivo u vezi s ovim prigovorom to da je pandemija donekle opovrgnula taj prigovor. Shvatili smo da je zapravo u mnogim zanimanjima ono što želimo samo dobra usluga, a ne nužno interakcija licem u lice. Mnoge su usluge postale online, postale su virtualne i pokazalo se da su mnogi ljudi prilično sretni što se profesionalne usluge pružaju online, a ne licem u lice. Dakle, to je samo jedan prigovor za koji mislimo da je netočan i da pandemija donekle dokazuje našu tvrdnju.
U vašoj knjizi "A World Without Work" govorite o napuštanju starosne dobi rada, o smanjenju 40 radnih sati tjedno i općenito o tržišnom radu. Ako će se tržišni rad postupno ukidati, kako se svijet može prebaciti s njega na neki drugu vrstu rada?
Upravo o tome govori moja knjiga. Mislim da je veliki ekonomski izazov s kojim se suočavamo tradicionalan način na koji smo dijelili prosperitet društva bio na tržištu rada plaćajući ljude za njihov posao. Dakle, veliki izazov, ako napustimo tržišni rad jer tehnologije postaju sve sposobnije, jest taj kako ćemo dijeliti prihod kada se ne možemo osloniti na tržište rada da to učini. U knjizi tvrdim da je jedina stvar, jedina institucija koja bi to mogla učiniti, ako se ne možemo osloniti na tržište rada, država. Trebat ćemo da država preuzme daleko veću ulogu u dijeljenju prihoda u društvu ako se u tome ne možemo osloniti na tržište rada.
Što smatrate da zapravo znači živjeti smislen život, bez plaćenog rada, koji je još uvijek naš dominantan način života? Čini se da takva promjena zahtijeva potpuno novi ekonomski model, a ne samo politiku.
Mislim da je to točno. To se odnosi na prethodno pitanje, na dio o promijeni ekonomije - kako dijeliti svoj prihod u društvu ako se ne možemo osloniti na tržište rada da to učini. No, imamo i drugi problem, a to je da posao nije samo izvor prihoda, već je za neke ljude i izvor smisla i svrhe. Stoga, također moramo razmišljati o tome kako dijelimo značenje i svrhu rada. Mislim da je jedna od stvari koje se moraju dogoditi jest da moramo mnogo pažljivije i na mnogo promišljeniji način gledati kako ljudi provode svoje slobodno vrijeme. Imamo mnogo intervencija i političkih ideja za oblikovanje radnog života ljudi, ali zapravo nemamo toliko uvida o tome kako ljudi provode svoj slobodni život. Stoga u knjizi tvrdim da moramo početi sve više razmišljati o politikama slobodnog vremena, a ne samo o politici tržišta rada.
Dolazite na Future Tense konferenciju u Zagrebu. O čemu ćete govoriti i što očekujete od posjeta i konferencije?
Jako sam uzbuđen što ću sudjelovati na konferenciji. Govorit ću o onome što mislim da je jedno od najvećih pitanja našeg vremena, a to je utjecaj tehnologije na tržište rada u budućnosti rada. Također ću objasniti što možemo učiniti u vezi toga, kako se možemo pripremiti za budućnost rada, što to znači za obrazovanje i usavršavanje vještina te kako možemo pripremiti ljude za svijet rada koji je pred nama.
